Savez logoraša u Bosni i Hercegovini sa svojim članicama Regionalnim Savezom logoraša regije Banja Luka, Savezom logoraša USK „Dr. Irfan Ljubijankić“, te udruženjima logoraša Ključ, Sanski Most i Bosanska Krupa, obilježio je danas na lokaciji bivšeg logora Manjača 32. godišnjicu raspuštanja jednog od najzloglasnijih logora u Evropi.
Obilježavanju godišnjice prisustvovalo je nekoliko stotina bivših logoraša, članova njihovih porodica, građana i predstavnika različitih nivoa vlasti.
Logor Manjača, inače jedan od najranije formiranih logora u Bosni i Hercegovini, nastao je već 1991. godine na tenkovskom vojnom poligonu iznad Banja Luke, sa zadatkom zatvaranja zarobljenih hrvatskih stanovnika tadašnjih ratišta u Republici Hrvatskoj.
– Svjetski poznati ulaz, sa ćiriličnim natpisom ‘Logor’, ograđen bodljikavom žicom i minskim poljima, vraćao je slike iz Drugog svjetskog rata i bez dileme ukazivao na činjenicu o kakvom objektu i namjerama se radi – podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.
Potpredsjednik FBiH Refik Lendo prisustvovao je danas obilježavanju godišnjice, te je posjetio jamu Bunarevi, masovnu grobnicu u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 23 ubijena Bošnjaka iz Ključa i Sanskog Mosta.
– Naša je dužnost posjećivanjem ovog mjesta i obilježavanjem godišnjica čuvati sjećanje na žrtve ovog i sličnih logora u kojima su zatvarani, zlostavljani i ubijani Bošnjaci, Hrvati, Romi i svi oni koje su tadašnje vlasti Republike Srpske željeli ukloniti sa ovih prostora – kazao je Lendo.
Posebnu pažnju Lendo je posvetio pitanju procesuiranja odgovornih za počinjene zločine.
– Umjesto procesuiranja osoba sa A liste Haškog tribunala koja je dostavljena Tužilaštvu BiH, a koju skrivaju po ladicama i time štite zločince, ili procesuiranja svih onih za koje postoje dokazi ili opravdana sumnja da su učestvovali u izvršenju masovnih zločina, među kojima su i zločini u logoru Manjača ili ubistva Bošnjaka čija su tijela pronađena u jami Bunarevi, Tužilaštvo BiH pokušava fabriciranjem optužnica protiv časnih generala Armije RBiH mijenjati karakter rata u Bosni i Hercegovini i izjednačavati odgovornost za zločine. Oni koji su branili državu i pri tome nisu okrvavili ruke nikada neće biti isti kao oni koji su je pokušali podijeliti, pri tome praveći logore i čineći najstrašnije zločine nad civilima – upozorio je Lendo.
Iz Saveza logoraša u BiH napominju da je agresijom na Republiku Bosnu i Hercegovinu ovaj logor služio za zatvaranje logoraša uglavnom bošnjačke i hrvatske iz okolnih područja Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor Varoši, Doboja, Mrkonjić Grada, Šipova, Banja Luke.
Štale za stoku koje je prethodno JNA koristila za smještaj životinja za intendatnske namjene, postale su mjesto življenja i umiranja ljudi-logoraša.
Prvo raspuštanje logora, najviše zahvaljujući Bernardu Kouchneru, bilo je 14. novembra 1992. godine, kada je puštena veća grupa logoraša, dio razmijenjen, dok je veći broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Ali ubrzo zatim, logor Manjača je ponovo otvoren i bio u funkciji sve do 1996. godine i kraja ratnih dejstava u BiH.
Procjena je da je kroz logor Manjača prošlo oko 5000 logoraša, a u neposrednoj blizini, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je pronašao masovne grobnice gdje su tijela ubijenih logoraša skrivana od javnosti.
Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Dane Lukajić na šest godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić na šest godina zatvora, sveukupno oko 130 godina zatvora.
(Vijesti.ba / FENA)
