Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je usvojilo prijedlog zakona o državnoj imovini. Da bi zakon stupio na snagu potrebno je da ga usvoje i Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta BiH.
Protiv zakona je glasala članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Željka Cvijanović. U reakciji njenog ureda usvajanje zakona je nazvano politikanstvom.
U članu 1 je navedeno da se ovim zakonom uređuje pitanje državne imovine koja je vlasništvo Bosne i Hercegovine, upis prava vlasništva u zemljišno-knjižnim i katastarskim evidencijama u Bosni i Hercegovini, principi i načela vlasništva, raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, vođenje evidencija i uspostava Jedinstvenog registra državne imovine, raspolaganje, upravljanje, korištenje i ustupanje imovine na korištenje, subjekti državne imovine, planiranje raspolaganja državnom imovinom, osnivanje Direkcije za upravljanje i vođenje evidencija državne imovine, procjena, zaštita i pravno zastupanje u vezi sa državnom imovinom, te druga pitanja od značaja za raspolaganje, korištenje i upravljanje državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
U obrazloženju zakona se pojašnjava da je zakon o državnoj imovini nesumnjivo jedan od najvažnijih zakona koji treba usvojiti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine od Dejtona do danas.
Kao pravni sljedbenik Republike Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je titular državne imovine, što znači da je i nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj toj imovini, s tim da institucije Bosne i Hercegovine, ali i bosanskohercegovački entiteti i svi drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti ili imati u vlasništvu onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
S druge strane, od potpisivanja i stupanja na snagu Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, država Bosna i Hercegovina nije uspjela relevantnim zakonom na državnom nivou urediti pravnu materiju raspolaganja, korištenja i upravljanja državnom imovinom, niti je mogla spriječiti neustavno otuđivanje državne imovine, njeno korištenje i nezakonito raspolaganje, iako su u vezi sa državnom imovinom doneseni ne samo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još na pravnoj snazi, nego su donesene i brojne konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i više desetina pojedinačnih pravomoćnih presuda redovnih sudova, odnosno Suda Bosne i Hercegovine po tužbama Bosne i Hercegovine u imovinskopravnim sporovima kojima se nastojalo zaštititi vlasništvo i integritet državne imovine.
U proteklom vremenu (2008. i 2016. godine) zabilježena su najmanje dva pokušaja određenih parlamentarnih grupa da pripreme i u zakonodavnu proceduru, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine upute jedan takav zakon. Međutim, nijedan pokušaj nije doživio parlamentarnu raspravu.
Bosna i Hercegovina je i danas bez Zakona o državnoj imovini.
U međuvremenu, u posljednjih 30 godina, državna imovina se prisvajala od strane onih koji to pravo nisu imali: entitet Republika Srpska je u više svojih neustavnih zakona pokušavala pitanje državne imovine pravno uređivati svojim zakonima i propisima, dok je istovremeno državnu imovinu prisvajala, preknjižavala u sudskim i katastarskim evidencijama, njome je nezakonito raspolagala i otuđivala je na neustavan, dakle, nepravan način, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine, državna imovina na isti način kao i u Republici Srpskoj, ali bez donošenja entitetskih zakona ili drugih propisa, faktički na isti način kao i u Republici Srpskoj raspolagalo, ista se preknjižavala, uzurpirala, otuđivala bez ikakvog obzira i ikakve odgovornosti. I danas je tako.
Nije poznato koliko je državne imovine u Bosni i Hercegovini na protivpravan način preknjiženo, uzurpirano, oteto, otuđeno i zloupotrijebljeno. Moguće je da se do takvih saznanja dođe tek nakon što Bosna i Hercegovina, u godinama koje slijede, temeljem svoga prava titulara sve državne imovine, a sve u skladu sa Zakonom o državnoj imovini, osigura njenu zaštitu, ali i utvrdi obim i dubinu njene devastacije, pljačke i otuđenja.
Imajući u vidu navedeno, nužno je bilo pristupiti pripremi Zakona o državnoj imovini kojim će se na cjelovit način, i u skladu sa pravima i obavezama države Bosne i Hercegovine koje se tiču titulara sve državne imovine, urediti pitanje obuhvata državne imovine, prava države da svom imovinom raspolaže u skladu sa ovim zakonom, ali i da državnu imovinu stavi na korištenje, upravljanje i raspolaganje svim institucijama Bosne i Hercegovine, kao i svim drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u mjeri u kojoj im je takva imovina potrebna za vršenje vlasti u skladu sa Ustavom, zakonom, statutom i drugim propisima u Bosni i Hercegovini.
Zbog stanja u kome se nalazi državna imovina Bosne i Hercegovine, u nedostatku drugih zakonodavnih inicijativa, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je odlučilo da u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima utvrdi Prijedlog Zakona o državnoj imovini i da, u skladu sa članom 104. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podnese Prijedlog Zakona o državnoj imovini na njegovo razmatranje i usvajanje.
Fundamentalni pravni osnov za donošenje Zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine sadržan je u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Dejtonski mirovni sporazum), Aneksu 4. Ustavu Bosne i Hercegovine koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, i konačnim i obavezujućim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Dejtonskim mirovnim sporazumom postignute su pravne i državne nagodbe, među kojima su najvažnije, priznanje države Bosne i Hercegovine od strane susjednih država, sastav vlade, podjela nadležnosti između države i entiteta, institucije, te, glasanje i povratak izbjeglica i raseljenih lica.
Bosna i Hercegovina ima međunarodni pravni kontinuitet.
Kao pravni slijednik Republike Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj imovini, ali entiteti i drugi nivoi vlasti mogu koristiti ili imati u vlasništvu onu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj bi mogli biti ovlašteni zakonom koji donese Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.
Puni usvojeni prijedlog Zakona o državnoj imovini možete pročitati u galeriji.
Izvor: Klix
