U subotu je u Arapuši održana manifestacija „12. susreti hadžija Arapuša 2024“ u organizaciji Udruženja „Reis Mehmed – Džemaludin Čaušević“ Bosanska Krupa.
Bio je to cjelodnevni program kulturnog, tradicionalnog, edukativnog i religijskog karaktera. Završetak je obilježen posjetom spomen kuće izgrađene u Arapuši, nedaleko od rodne kuće Reisa Čauševića. Ima dva sprata. U donjem spratu se nalaze prikupljeni podaci o liku i djelu Reisa Čauševića, kao i predmeti, narodne nošnje i maketa stare bosanske kuće. Gornji sprat je predviđen za sastanke, ali u jednom dijelu se nalazi i stara bosanska soba. Udruženje formirano par godina prije izgradnje je ujedno i izgradilo spomen kuću.
„Udruženje Reis Čaušević formirano je 2011.godine na incijativu rahm. Nijaza Tatarevića. On je bio incijator i čovjek koji je prvi pokrenuo tu incijativu. Jedan broj nas građana iz Krupe je prihvatio tu njegovu ideju i 2011. smo registrovali Udruženje sa sjedištem u Bosanskoj Krupi i do tada smo počeli da radimo na realizaciji programa, koji ima za cilj da što više i dostupnije napravi uvid u djelo reisa Čauševića, sve ono što je on za vrijeme svog života u Bosni i Hercegovini od 1903. do 1938. uradio i učinio za bošnjački narod dok je obnašao dužnost Reisa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, ističe predsjednik Udruženja „Reis Mehmed – Džemaludin Čaušević“ Bosanska Krupa, Husnija Avdagić.
Reis Džemaludin ef. Čaušević je rođen 28. decembra 1870. godine u mjestu Arapuša, nadomak Bosanske Krupe. U rodnoj Arapuši je stekao osnovno obrazovanje. Medresu je završio u Bihaću, a 1887. godine je završio i Pravni fakultet u Istanbulu.
Nakon povratka u Bosnu, 1903. godine se posvetio reformi Islamske zajednice i cjelokupnog bosanskog društva, dok 1913. godine u Sarajevu biva nagrađen čašću reisu-l-uleme.
Bio je četvrti reis-ul-ema u periodu Kraljevine Jugoslavije, teolog, mislilac, prosvjetitelj, prevoditelj, jezikoslovac, reformator i novinar. Pokrenuo je veliki broj vjerskih časopisa i organizirao brojne humanitarne akcije. Bio je jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih bošnjačkih osobnosti 20. stoljeća, te je zbog toga izuzetno važno prisjećati se njegovog lika i djela, te znanje prenositi na sljedeće generacije.
Erna Redžić
Foto: Husnija Avdagić
