U četvrtak 23.maja 2024. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Tačnije stotinu devedeset i tri (193) države članice Ujedinjenih nacija je izglasavalo Rezoluciju o Srebrenici. Za neobvezujuću rezoluciju su glasale osamdeset i četiri (84) članice, protiv je bilo 19 i suzdržano 68, uglavnom uz obrazloženje da nije bilo potrebnog konsenzusa.
Donosimo neka od obraćanja zvaničnika nakon izglasavanja Rezolucije Ujedinjenih nacija.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt pozdravio je usvajanje rezolucije kojom je Opća skupština UN-a označila 11. jula kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici. Nakon što je Opća skupština UN-a uz potporu 84 država-članica izglasala rezoluciju kojom se podsjeća na srebreničke žrtve te uvela 11. juli kao Međunarodni dan sjećanja na genocid počinjen u tom mjestu 1995. godine, Schmidt se oglasio izjavom u kojoj je naveo kako pozdravlja taj dokument kao izraz međunarodne posvećenosti čuvanju dostojanstva preživjelih i sjećanja na one koji su ubijeni.
“Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran”, izjavio je Schmidt.
Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju o Srebrenici nakon što je za to glasala natpolovična većina zemalja članica UN-a.
“Rezolucija je samo politička poruka. Pravne dileme oko Srebrenice nema s obzirom na to da je Međunarodni sud pravde masakr u toj maloj bošnjačkoj enklavi proglasio genocidom. Sud nije mogao zatvoriti oči pred više od 8500 ubijenih muškaraca”, komentatorica, urednica vanjske politike i reporterka Nove TV Ivana Petrović.
Podsjetimo, za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su 84 delegacije iz cijelog svijeta, protiv je bilo 19, dok ih je 68 bilo suzdržano.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović komentarisao je današnju odluku o usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici.“Danas je historijski dan za BiH, Evropu ali i cijelo čovječanstvo, kazao je za “Avaz”. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u javljanju iz Njujorka, dodaje da je ovo dan istine i pravde. “U mojim mislima su prije svega žrtve počinjenog genocida i njihove porodice. Majke Srebrenice koje se decenijama hrabro bore za istinu. Mnoge majke Srebrenice su i preselile na onaj drugi, bolji svijet, a da nisu dočekale ovu rezoluciju Generalne skupštine UN-a. Ovo je makar mali djelić pravde”.
“Moja poruka svim ljudima koji vole BiH je da danas ne treba biti nikakve euforije, već se trebamo ponašati dostojanstveno i odgovorno” – kazao je Bećirović.
Željko Komšić iz UN-a: „Stavljena je tačka na jedan višedecenijski proces’ . Ovim je na svjetskom nivou, nakon pravnog konsenzusa koji je izražen kroz presude suda oformljenog od strane Ujedinjenih nacija, postignut i politički konsenzus po pitanju genocida koji je izvršen u Bosni i Hercegovini, odnosno u Srebrenici. Mišljenje onih koji se nalaze izvan postignutog pravnog i političkog konsenzusa uopće nije relevantno.“
„Za one koji nisu glasali i koji su bili protiv, neću da ih vidim u Potočarima da nam dođu i da kažu da su s nama. Njima put je zatvoren, zapečačen! Neću da vidim nikoga, jer oni ne pripadaju normalnom svijetu. Oni su stali na stranu laži, na stranu neistine, na stranu zločina”, rekla je Munira Subašić, predsjednica udruženja Majke enklave Srebrenica i Žepa.
Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gostujući na FTV komentirao je usvojenu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kazavši da se radi o izuzetno važnoj odluci – ne samo za BiH, nego i za region Zapadnog Balkana, Europu i čitav svijet.
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein ef. Kavazović u izjavi za portal Radiosarajevo.ba komentirao je odluku Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) koja je 23. maja, većinom usvojila Rezoluciju o “Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici”.
“Pozivamo predstavnike srpskog naroda i zvaničnike zemalja koje su bile protiv, da zajedno pristupimo komemoriranju 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Genocida u Srebrenici“, apelirao je reis Kavazović.
“Pozdravljam Rezoluciju koju je donijela Generalna skupština UN o sjećanju na Genocid u Srebrenici. Zahvaljujem svim državama koje su podržale Rezoluciju. Svi smo dužni sjećati se ove velike ljudske patnje koja je nanesena nevinim, bespomoćnim ljudima. Ovo je još jedna prilika kojom žrtve mole da se prestane sa veličanjem ratnih zločinaca i prestane negirati zločin genocida u Srebrenici“, kazao je reis Kavazović za portal Radiosarajevo.ba .
Zlatko Lagumdžija: „Odluka u New Yorku je donesena ‘košarkaškim’ rezultatom 84 prema 19. U ‘gledalištu’ je ostalo 68 ‘igrača’! Zahvaljujem svima koji su proteklih godinu bili zajedno.“
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković komentarisao je odluku o usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
“Svjedočili smo Vučićevom negiranju presuda međunarodnih tribunala, nikada ne koristeći riječ ‘genocid’, i odbijanju da prizna da se Rezolucija usvaja u ime žrtava. Ova politizacija naglašava neophodnost usvajanja Rezolucije”, napisao je Elmedin Konaković.
Premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić je rekao: “U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici. Također, naglašava se važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i njihovu dostojanstvenu sahranu i poziva na nastavak krivičnog gonjenja počinilaca genocida u Srebrenici.
Memorijalni centar Srebrenica: Usvajanje Rezolucije zatvaranje poglavlja borbe za istinu o genocidu.
Protivljenje usvajanju rezolucije o Srebrenici na Općoj skupštini UN-a uz Srbiju je predvodila Rusija, a iz veleposlanstva te zemlje danas su objavili komentar u kojemu su tvrdili kako je to opasno za mirovni proces u BiH, ali i za stabilnost regije.
Zapad su optužili da je rezoluciju “progurao” na isti način na koji je, po njihovu sudu, Schmidt protupravno postavljen za visokog predstavnika u BiH pa je to, kako tvrde, dodatno produbilo podjele u međunarodnoj zajednici.
Predstavnica Mađarske u Ujedinjenim nacijama je održala sramotni govor u kojem je objasnila zašto je njena zemlja glasala protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici. To je jedina zemlja, članica EU koja je glasala protiv.
„“Usvojena je, ali je to zaista pirova pobjeda i ja bih rekla da je čitav svijet vidio bahatost, arogantnost tih velikih sila“, rekla je Ana Brnabić, predsjednica Narodne Skupštine Republike Srbije.
Šef hrvatske diplomacije Goran Grlić Radman naglasio je da se rezolucijom nijedan narod ne proglašava genocidnim, jer se njome pravno nije ništa dogodilo osim što se UN obvezao komemorirati taj zločin.
Ova rezolucija nastoji pridonijeti da se zločin genocida više nikad i nigdje ne ponovi, rekao je Grlić Radman i podsjetio na odluke međunarodnih sudova da se u Srebrenici dogodio genocid te da Srbija nije spriječila da se taj zločin dogodi niti je kaznila njegove počinitelje.
Slovenija: Usvajanje Rezolucije o Srebrenici je historijski trenutak
Ovaj historijski trenutak potvrđuje posvećenost međunarodne zajednice godišnjem sjećanju na dostojanstvo žrtava genocida, koji je odnio najmanje 8.372 života, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Slovenije
Predstavnik Crne Gore pri UN Damir Šabanović je rekao da je Crna Gora razmotrila i političke implikacije Rezolucije i da “veliku pažnju posvećuju dobrosusjedskim odnosima”.Zato su i predložili amandmane i bili na strani onih koji su podržali Rezoluciju, bez obzira na protivljenje prosrpskih pristalica u svojoj zemlji.
– Crna Gora je pokazala saosjećajan pristup žrtvama i ovoj osjetljivoj temi aktivno pomažući mir i pomirenje i razvijajući prijateljske odnose i saradnju među narodima kao jedini održivi osnov za dalju budućnost – naveo je Šabanović i dodao da je “Crna Gora podnijela amandmane kako bi se spriječila zloupotreba i pogrešno tumačenje”
Podsjetimo, za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasale su 84 delegacije iz cijelog svijeta, protiv je bilo 19, dok ih je 68 bilo suzdržano.
Uspostavljanjem Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, svijet budućim generacijama daje priliku da uče iz lekcija o Srebrenici.
Ovo je poručila predsjednica Kosova Vjosa Osmani na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter), koja se oglasila nakon što je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici
SDA: Pozdravljamo usvajanje Rezolucije o Srebrenici, pečat na istinu utvrđenu međunarodnim presudama
SDP: ‘Postoje politike koje nisu krenule putem pokajanja i prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica’
Dvolično postavljanje: Ujedinjeni Arapski Emirati spomenuli Fatimu Muhić, a ostali suzdržani. Fatima Muhić je najmlađa žrtva ukopana u mezarju Potočari.
Sjedinjene Države s ponosom su sponzorirale rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (UN), koju su predložile Ruanda, Njemačka i Bosna i Hercegovina, kojom se obilježava genocid u Srebrenici 1995. godine i pozdravljaju njezino usvajanje.
Saopćeno je ovo 23. maja, iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji.
“Rezolucija o Srebrenici opomena Vučiću da Srbija ne može ući u EU ni imati bolju budućnost bez priznanja genocida i traženja oprosta od žrtava”
“Vučić je poznati negator genocida u Srebrenici, angažovao je više advokata i drugih stručnjaka međunarodnog prava u procesu lobiranja protiv rezolucije”, rekao je Eldin Elezović iz Instituta za istraživanje genocida Kanade.
Brojni svjetski mediji izvijestili su da je Generalna skupština UN-a donijela odluku o uspostavljanju Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici te usvojila Rezoluciju uprkos žestokom lobiranju Srbije.
Pogled na kartu Evrope pokazuje neuspjeh Srbije u lobiranju protiv rezolucije. U Evropi su protiv Rezolucije bili samo Srbija,Mađarska,Rusija i Bjelorusija. Grčka,Kipar i Slovačka ostale su suzdržane, dok Kraljevina Monako nije ni glasala.
Sedam tačaka
Na kraju nacrta rezolucije navedeno je sedam tačaka:
1. Generalna skupština donosi odluku da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je historijski događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sisteme razvijanjem odgovarajućih programa, takođe s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstvena sahrana te se poziva na nastavak krivičnog gonjenja protiv počinilaca genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti sa licem pravde;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, počevši djelovanje sa pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sistema Ujedinjenih nacija i organizacijama civilnog društva;
7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.
O rezoluciji o proglašenju 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) glasat će 23. maja. Rezolucija je trebala biti razmatrana 2. maja, ali je to pomjereno zbog proceduralnih razloga.
(Više izvora)
