JP "Radio Bosanska Krupa"

Aktivisti širom svijeta,pa i Bosne i Hercegovine danas obilježavaju Međunarodni dan rijeka s jasnom porukom upućenom svim nadležnim institucijama i donosiocima odluka da su rijeke zajedničko dobro svih građana, te da trebaju biti dostupne i korištene u interesu građana, a ne u korist i interesu pojedinaca.

U zajedničkom saopćenju aktivista iz BiH povodom Međunarodnog dana rijeka, navodi se da se neformalne grupe građana kao i udruženja građana diljem BiH godinama bore protiv neregularnih i nezakonitih radnji u slučaju izgradnje mini hidroelektrana na rijekama, koje predstavljaju prirodna blaga ove zemlje,a odnosi se to prvenstveno na velike količine čvrstog otpada koji završava u rijekama,takođe otpadne komunalne vode,nelegalnu gradnju uz rijeke i naravno veliki broj mini-hidroelektrana koje su izgrađene (114) i donekle osujećeni planovi za gradnju novih.Bio je to plan da se u BiH koja 244 rijeke izgradi više od 400 mHE, tako da bi svaka bosanskohercegovačkih rijeka bila "smještena u cijevi".Brojne ekološke i gotovo sve nevladine organizacije u BiH,podržane od velikih organizacija u svijetu,pa i od značajnih ličnosti iz svijeta umjetnosti   su digle glas protiv gradnje mini-hidroelektarana i tu je nada,koja pokazala uspješnost u nekoliko zabrana gradnje minihidroelektrana,koje pak ne mogu,ni po jednom zakonu se graditi bez suglasnosti lokalne zajednice i izjašnjavanja stanovništva. Prilika da se bar jednom godišnje podsjetimo na nemjerljivu vrijednost vode i značaj rijeka, je Međunarodni dan rijeka koji se obilježava 14.marta.Međunarodni dan rijeka (International Day of Action for Rivers) je usvojen od sudionika Prvog međunarodnog sastanka ljudi ugroženih branama, održanog u Curitibi, Brazil, 14. marta1997. godine. Skupu su prisustvovali predstavnici 20 država, koji su donijeli “Deklaraciju iz Curitibe”, nazvanu još i “Potvrda prava na život i sredstava za život ljudi afektiranim velikim branama”. Kako bi se unaprijedilo očuvanje i upravljanje rijekama, odgovorne organizacije provode niz projekata i kampanja. Na primjer, promovira se održiva hidroenergetika, gdje se zalaže za njen odgovorni razvoj, koji predviđa očuvanje najvrjednijih rijeka, uključivanje stanovništva u odlučivanje,. Također, zalažu se za zaustavljanje iskopavanja pijeska i šljunka iz rijeka i očuvanje vrsta i staništa kojima su ove rijeke posljednje utočište.Pored specifičnih projekata, zaštitnici prirode se trude i utjecati na zakone i planove upravljanja vodama te sve relevantne dokumente koje se odnose na korištenje rijeka. Promoviraju se prirodne mjere odbrane od poplava, u smislu vraćanja prirodnih poplavnih nizina u svoju funkciju, te se zalažu za revitalizaciju poplavnih područja i močvara kako bi se unaprijedila dinamika rijeka i poboljšalo njihovo ekološko stanje.

Bosna je blagoslovljena velikim prirodnim bogatstvima, među kojima je i bogatstvo rijeka i podzemnih voda koje nam osiguravaju pregršt pitke vode. Nestašica vode nas neće zahvatiti ako budemo svjesno, savjesno i pravilo upravljali vodama. Dakle, naša je odgovornost paziti na ovo veliko bogatstvo. Trebamo biti svjesni ove činjenice barem jednog dana u godini.I to ovog.Podsjetimo vas:

Samo oko tri posto vode na našoj planeti čine slatke vode čije značenje za život je daleko značajnije od sveprisutnih slanih voda. Od toga se samo oko 1,2 posto može koristiti kao voda za piće. ostatak je zatvoren u ledenjake, ledene kape i vječni mraz ili zakopan duboko u zemlju, što je na neki način veoma značajno za život na Zemlji, jer su te vode do sada sačuvane od zagađenja. Većina naše vode za piće dolazi iz rijeka i potoka, a na žalost nisu svi na Planeti sretni da žive u takvim područjima jer se oko 40% kopna, ako izuzmemo Antarktiku i Grenland, ubraja u sušna područja.Neka od najraznolikijih staništa na našoj planeti mogu se naći oko rijeka. Mnogi poznati gradovi su izgrađeni na rijekama. New York, Buenos Aires, London, Cairo, Kolkata, Shanghai.

Rijeke su naše najveće prirodno blago, omogućujući nam vodu za piće, ribu za jelo, šumu za ogrjev, ugodnu klimu i čisti zrak. Ako želimo imati dostupne sve resurse koje nam rijeka pruža, moramo njima dobro upravljati i čuvati ih od štetnih i neodrživih praksi“ Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i “nafta 21. vijeka”. Prema nekim procjenama, u budućnosti bi se mogli voditi i ratovi zbog voda i vodnih resursa.

Novinari agencije Anadolija istražili su stanje u vezi s vodnim bogatstvima zemalja u jugoistočnoj Europi i ostatku svijeta i saznali su da je Bosna i Hercegovina najbogatija vodom u regiji, a da je Srbija najsiromašnija.

Prema podacima Svjetske banke koji tematiziraju obnovljive izvore pitke vode, Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika. BiH je sa 9,461 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Europi. BiH je po vodnim resursima bogatija od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države.Usporedbe radi, BiH je sedam puta bogatija od Njemačke prema obnovljivim izvorima pitke vode.Prema ovim podacima, BiH je u oblasti obnovljivih izvora pitke vode oko sedam puta bogatija od susjedne Srbije.

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Muriz Spahić rekao je kako bi se BiH morala mnogo više fokusirati na izvoz i distribuciju vode u zemlje koje su deficitarne u oblasti vodnih resursa.“Trebalo bi promovirati flaširanje naših voda jer su daleko kvalitetnije nego one koje uvozimo iz inostranstva. Trebamo strateški izvoziti u zemlje koje nemaju dovoljno voda a to su prije svega zemlje srednje Azije i srednje Afrike. Iako imamo to vrijednost bogatstvo mi ga ne koristimo pametno i istovremeno plaćamo na desetine miliona maraka za uvezenu vodu.Ni Bosna i Hercegovina ni Hrvatska spašavati žedni svijet, ali su među malobrojnim, prirodno povlaštenim zemljama koje dugoročno ne bi trebale brinuti zbog nestašice pitke vode.No, baš stoga pred spomenutim zemljama stoje izazovi. Prvi takav, koji nije samo lokalni nego i globalni, tiče se sve veće strepnje da će voda od javnog dobra postati komercijalna roba ”, kazao je Spahić.Rijetka je blagodat koju uživamo na ovim prostorima. Za razliku od većine ostalog svijeta, možemo piti vodu iz slavine.

Uz brojne podzemne izvore,potoke i česme,Bosanska Krupa ima dva velika blaga.I Unu i Krušnicu.

Krušnica je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Vrelo rijeke Krušnice se nalazi 5 km od Bosanske Krupe, kod naselja Gudavac i Vranjska.

Najnovija speleo-ronilačka ekspedicija potvrdila da se radi o vrlo rijetkom, potpuno ekološki očuvanom izvorištu s bogatom speleo-faunom i nevjerovatnim količinama pitke vode. Vodotok rijeke je širine 15 do 30 i dubine 5 do 7 metara. Njena dužina je samo 6,5 km. Zbog kratkog toka iz izvora koji se nalazi u kraškoj stijeni, voda je veoma hladna i njena temperatura je 10 ºC.Kapacitet izvorišta je vrlo karakterističan jer Krušnica ima veliku zapreminu kapaciteta izvorišta.Sam tok rijetko prelazi dubinu od pet do sedam metara pa se u jesen i proljeće Krušnica obavezno izlije iz svog korita. Rijeka Krušnica je mirna i čista. Cijeli tok rijeke je pitak, a interesantno je i to da se rijeka Una s dva svoja kraka prvo ulijeva u Krušnicu da bi se zatim rijeke spojile u divljem brzaku. Rijeke tvore kompleks ada (riječnih otoka) koje se nalaze praktično u središtu grada Bosanska Krupa.

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Una čini i veliki dio prirodne granice Hrvatske i BiH. Na izvoru je planinska rijeka, a kako ide prema ušću, postaje ravničarska rijeka.Ukupna dužina Une je oko 212 km. Najnovijim istraživanjima i ronjenjem u izvor Une dostignuta je dubina od 248 metara, ali dno nije pronađeno.Danas je Una dio velikog blaga prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Vrelo Une je najdublji krški izvor u Hrvatskoj i među pet najdubljih u svijetu.

Legenda o nastanku imena rijeke seže u rimsko doba, kada je neki legionar vidjevši po prvi put blještave vode rijeke , uskliknuo "Una, solo una" (jedna i jedina), sugerišući da nikada u svom životu nije vidio ništa tako lijepo poput ove rijeke.

Što se tiče 14. marta i Dana rijeka to je dobra prilika da svi zajedno razmislimo koliko su značajne i koliki je potencijal kada su u pitanju rijeke u BiH.Uz ovo,kažimo da će se u srijedu ,na sjednici prvog Gradskog vijeća Bosanska Krupa naći dvije važne Odluke:Odluka o zaštiti izvorišta vode „Ada“ i „Luke“.

Najljepši putopis o Uni napisao je Ćamil Sijarić:

Oni koji ne umiju da vole,

neka na Unu dođu –

i zavoljeće

Oni koji ne umiju da pjevaju,

neka na Unu dođu –

i propjevaće

Oni koji ne zbore – prozboriće

kraj Une

Oni koji ne čuju – pročuće

kraj Une

Oni koji ne vide – progledaće

kraj Une!

Dževada Štancl