Maj je mjesec koji se širom svijeta obilježava kao mjesec borbe protiv melanoma, najopasnijeg karcinoma kože.
Povodom toga smo u emisiji Magazin Ritam života razgovarali sa magistrom farmacije Maidom Hrkić, te otvorili niz važnih pitanja od svakodnevnih navika koje nesvjesno povećavaju rizik, preko pravilne zaštite od sunca, pa sve do samopregleda kože i trenutka kada je potrebno da se potraži stručna pomoć.
- Koje svakodnevne navike najviše doprinose riziku, a da ljudi toga nisu svjesni?
„Što se tiče sunčevih zraka i UV zračenja, nešto što najviše doprinosi riziku, jesu svakodnevne kraće situacije kada ćemo izaći kratko do prodavnice ili na kafu a kada se nećemo sjetiti da nanesemo SPF kremu i da zaštitimo našu kožu. Upravo sve to doprinosi bržem starenju kože i oštećenju, za koje mi nismo ni svjesni.“
- Da li boravak u hladu u potpunosti štiti od UV zračenja?
„Ne štiti, naravno. Toga smo svjesni kada ljeti pogledamo vremensku prognozu i vidimo da su temperature u hladu izuzetno visoke. Također, UV zrake će se odbijati od druge ravne površine i djelovati na našu kožu.“
- Koliko je opasno „potamniti bez opekotina“? Da li je i to znak oštećenja kože?
„Ne možemo mi nikada potamniti, a da naše epitelne ćelije to ne osjete. Ono tamnjenje, za koje kažemo da je „zdravo“, znamo da će oštetiti našu DNK i toga smo i svjesni kada vidimo da se ta boja i oguli na kraju ljeta, što znači da su te stanice odumrle i da ih se moramo riješiti. Znači, iako želimo potamniti, obavezno uz SPF.
- Kako pravilno čuvati proizvode sa zaštitnim faktorom i koliko dugo traju nakon otvaranja?
„SPF je veoma bitno nanositi na našu kožu. Važno je odabrati onaj SPF, koji našoj koži najbolje odgovara, da se ne bi javili neki drugi problemi. Tu imamo dva izbora za zaštitu od UV zraka: organski ili mineralni SPF. Mineralni prepoznajete po bijelom tragu koji ostavlja na koži i on daje jaču zaštitu jer odbija te UV zrake i najčešće se koristi kod djece. Međutim, znam da je djevojkama problem kada im ostane taj trag na koži, pa one više pribjegavaju ovom organskom, koji će zapravo apsorbovati te UV zrake i neutralisati ih. Također, možemo birati između krema, fluida, koji su lakše strukture. Znači, nema izgovora za SPF. Ako vam ne odgovara ovaj, onda probajte neki drugi. Što se tiče čuvanja, moramo ih čuvati zaštićene od svjetlosti, u hladu na nižim temperaturama, ne negdje kod prozora, gdje će se razgraditi taj SPF. Na svakoj kremi, tako i na ovim sa zaštitnim faktorima, možete vidjeti oznaku, gdje je nacrtana zapravo kremica i piše najčešće ili šest ili dvanaest mjeseci, nakon otvaranja.“
- Postoji li razlika u zaštiti za djecu i odrasle? Kako zaštiti djecu i koliko je važno početi od najranije dobi?
„Postoji razlika, zato što su djeca dosta osjetljivija od odraslih osoba. Njihova koža je tanja, podložnija različitim utjecajima i dosta više hidrirana, što znači da na nju djeluje sve iz okoliša. Zbog toga bismo naročito bebe trebali zaštititi sa jačim SPF-om, obavezno 50+. Također, zaštititi kapicama, šeširićima, zaštitnom odjećom i ne izlagati ih direktno suncu. Kada su na moru, obavezno ih čuvati u hladu. Što se tiče odraslih, mi smo malo otporniji, ali obavezno SPF iznad 30, koji se mora obnavljati na svaka 2h. Znači, ukoliko ga nanesemo ujutro, to ne znači da ono važi za cijeli dan, nego bismo ga trebali ponoviti i tu nam najbolje kasnije dolaze SPF-ovi koji su u spreju, za lakše nanošenje.“
- Koja je to najrizičnija grupa?
„Djeca su nam najrizičnija skupina. Također, osobe koje imaju mladeže jer bi se mladeži trebali posebno zaštititi od direktnog djelovanja sunca. Obavezno ih zaštititi odjećom ili ako su na nekom vidnom mjestu, krema u debljem sloju.“
- Šta je sa osobama koje rade na otvorenom?
„Ponovo naglašavam SPF. Ukoliko je to moguće, skloniti se u hlad. Što češće bogata hidratacija, da koža ne bi gubila vodu. Šeširi, odjeća lakših materijala i svijetlih boja.
- Koliko često bi trebalo raditi samopregled kože? Kada je vrijeme da se obratimo ljekaru?
„Osobe koje imaju puno mladeža bi ih trebali provjeravati i držati pod kontrolom svoje mladeže, kako kod ljekara, tako i samostalno kući. Trebali bi obraćati pažnju na oblik, veličinu, promjer. Ukoliko do bilo kakve promjene, obavezno se obratiti ljekaru. S druge strane, ljudi koji ih nemaju, ukoliko se neki iznenadno pojavi, obavezno otići na pregled ili se konsultovati sa farmaceutom.
- Da li solarij povećava rizik od karcinoma kože?
„Solarij izuzetno povećava rizik, zato što on koristi koncentrovane UV zrake, koje uništavaju DNK naše kože, te bismo ga trebali izbjegavati.“
- Kako male promjene u svakodnevnom životu mogu napraviti veliku razliku?
„Obavezno ujutro, čim ustanemo, nanijeti SPF, bez obzira hoćemo li mi izaći na pet minuta ili pola sata. Sjetiti se da ga ponovo nanesemo, te odabrati pravi SPF za sebe. Ne koristiti onaj kojeg smo kupili prošle godine, jer je sigurno rok istekao i čuvati svoju kožu, jer nam treba cijeli život. Nikada nije kasno da počnemo brinuti o svojoj koži i ako niste do sada, da vam ovo bude upozorenje da počnete. Obratite se bilo kojem farmaceutu. Svi će vam pomoći da odaberete pravi SPF za sebe.“
Erna Redžić
