23.maja ratne 1995.godine vodila se velika bitka za oslobađanje mostobrana Kobiljnjak u Bosanskoj Krupi, uspostavljenog 18.novembra 1994.godine.
Inače, intenzitet borbenih dejstava 1994-tu godinu svrstava u red najtežih ratnih godina u zoni odgovornosti 5.korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Tim povodom u ovom tekstu govorimo o najvažnijim događajima koji su prethodili uspostavljanju mostobrana Kobiljnjak, borbama za grad Bosansku Krupu te samom oslobađanju mostobrana Kobiljnjak .
Nakon sloma „Prve autonomije“ u avgustu mjesecu, već 5.septembra otpočela je neprijateljska operacija pod nazivom „Breza 94“, kojom je lično komandovao komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratko Mladić. Konačni cilj operacije bio je zauzimanje Bužima, kasnije Cazina, cijepanje bihaćkog okruga na dva dijela te slamanje i uništenje 5.Korpusa i zauzimanje „Bihaćkog džepa“. Neprijateljska operacija „Breza 94“ otpočela je napadom na Smrdan i Plavno u zoni odgovornosti 511.slavne a nakon višedenevnih, teških i iscrpljujućih borbi, okončala se potpunim porazom jedinica Vojske Republike Srpske na Ćorkovači / Makarovači u zoni odgovornosti 505.viteške bužimske brigade.
Nakon slamanja operacije „Breza 94“, Komanda 5.Korpusa otpočela je pripreme za operaciju širih razmjera sa ciljem oslobađanja privremeno zaposjednutih teritorija i gradova uključujući i Bosansku Krupu. Operacija „Grmeč 94“ otpočela je 25.oktobra 1994.godine probojem neprijateljskih linija na Grabeško-srbljanskom platou i zauzimanjem već „mitskog“ neprijateljskog uporišta u kasarni „Grabež“ u kojem je direktno učestvovala 1.četa 1.Bosansko-krupskog bataljona 511.slavne brigade.
Poslije intenzivnih trodnevnih borbi jedinice 511.slavne u sadejstvu sa 503.slavnom i 510.Bosansko- oslobodilačkom brigadom, 27.oktobra oslobađaju Veliki i Mali Radić i izbijaju u reon Vranjske.
Istovremeno, s ciljem konačnog oslobađanja grada Bosanska Krupa, jedinice 505.viteške uz podršku 511.slavne u ranim jutarnjim satima 31.oktobra forsiraju rijeku Unu u reonu Krupatransa / Halkića i u munjevitoj akciji zauzimaju dominantne objekte na desnoj obali Une: Kolajevac, Ostružnicu i Cer (osnovna škola), formirajući mostobran i napredujući dalje prema reonu Orasi s ciljem presijecanja komunikacije Bosanska Krupa – Jasenica. Poslije desetodnevnih borbi, 505.viteška je pod pritiskom brojčano jačih neprijateljskih snaga bila prisiljena napustiti mostobran i vratiti se na lijevu obalu Une.
Glavne snage 511.slavne ostaju angažovane na Grmuško-srbljanskom platou i bihaćkom ratištu – Debeljača i Zavalje-Skočaj, što zonu odgovornosti brigade na lijevoj obali Une u Bosanskoj Krupi ostavlja slabo zaštićenu, propusnu i veoma ranjivu.
U ranim jutarnjim satima, 18.novembra 1994.godine, neprijateljske snage vrše forsiranje rijeke Une u reonu Egeljića (Halkići), Podvrana (Goša) i Drenovoj Glavici (željezni pružni most) sa ciljem uspostavljanja mostobrana na lijevoj obali Une na krupskom ratištu. Nakon uspostavljanja mostobrana Kobiljnjak svakodnevno vrše napade u reonu Hodžinca sa ciljem proširenja mostobrana i napredovanja prema gradu Bosanska Krupa.
Svaki pokušaj neprijatelja da forsira rijeku Unu u gradu, od strane boraca 1.Bosansko-krupskog bataljona spriječen je sve do 3.decembra 1994.godine, kada koordinirano sa prelaskom rijeke Une u reonu Bužimkića i napadom na Šarića Ćojluk neprijatelj izvodi snažan napad u reonu Pilane, gdje pomjera linije odbrane 511.slavne i zauzima „Servis“. Linija odbrane je stabilizirana u Pilani i spriječeno je daljnje napredovanje neprijatelja. Do konačnog slamanja mostobrana Kobiljnjak svi napadi neprijateljskih snaga na ovom prostoru i pokušaji spajanja mostobrana uspješno su odbijeni.
Šest mjeseci nakon uspostavljanja mostobrana Kobiljnjak jedinice 511.slavne brigade, krenule su u njegovo oslobađanje. Napad je počeo 23.maja 1995.godine u 06,00 sati. Bitka je završila u 09,30 sati izlaskom jedinica 511.slavne na lijevu obalu rijeke Une. Oslobođena je industrijska zona i putna komunikacija Bosanska Krupa – Bosanska Otoka.
Prijetnja gradu Bosanska Krupa sa sjeverne strane je uklonjena a mogućnost spajanja mostobrana Kobiljnjak i Ćojluk i stavljanje grada u okruženje je isključena zauvijek.
Braneći svoj grad, na padinama Kobiljnjaka, Padeža, Hodžinca i Halkića, živote je položilo 27 pripadnika 511.slavne brdske brigade.
Za tekst korišten materijal: Brošura Mostobran Kobiljnjak, urednik Husein Ramić, izdanje: 2015.godina
Pripremila: Senada Avdagić
