Jezerski kod Bosanske Krupe poznat je kao mjesto bogate povijesti i ljepote krajolika, a njegovi stanovnici kao pobožni i čestiti ljudi. Jedna je od najvećih bosanskokrupskih mjesnih zajednica sa tri džemata koji zajedno broje oko 1.000 domaćinstava.
Najstarija džamija u Jezerskom a ujedno jedna od najstarijih na području Krajine je Tvrđavska ili Gradska džamija u Starom gradu. Izgrađena je 1576. godine odmah nakon fetha odnosno pripajanja ovog djela Pounja Osmanskom Carstvu.
Drugi džemat po veličini je džemat Dijelovi. Nastao je nešto kasnije doseljavanjem Bošnjaka kako iz unutrašnjosti Bosne tako i muhadžira prognanih iz Like. Iz historijskih vrela saznajemo da se džemat u osmansko doba zvao Mala Hiseta. Etimološki, pojam Hiseta nas vodi do tur. Hisse a koji ima korijen u ar. hissa što znači dio, dok su hiseta izvedenica za množinu (dijelovi). Hiseta kao naziv mahala susrećemo u Sarajevu, Banjaluci i Bosanskoj Gradišci. Vjerovatno se tim nazivom htjela naglasiti pripadnost određene mahale (hissa) ili više njih (hiseta) nekom džematu, tvrđavi ili kapetaniji.
Za pretpostaviti je da je tokom austrougarske uprave ovaj turcizam preveden na naš jezik, pa se od tada Jezerska Mala Hiseta zovu Jezerski Dijelovi.
Prva džamija u Jezerskim Dijelovima izgrađena je početkom XVIII stoljeća i kao većina krajiških džamija u to vrijeme bila je skromnijih dimenzija i od drvenih brvana poput stare bužimske džamije. Tek 1938. godine je rekonstruisana s kamenim zidom a dotadašnji drveni krov od šindre zamijenio je crijep. Kako stoji na ploči minareta nova rekonstrukcija džamije i izgradnja betonske munare izvršena je 1967. a 1968. godine priređena je svečanost otvorenja rekonstruisane džamije.
Na današnjem džamijskom enterijeru su vidljivi moderniji građevinski zahvati. U avlijskom prostoru džamije nalaze se dva velika nišana od kamena bihacita nepoznatih merhuma i šehidsko spomen-obilježje s imenima šehida iz posljednjeg rata. Prostor prema istoku i sjeveru također zauzima mezarje.
Ovoj džamiji gravitiraju sljedeća naselja i mahale: Harčevići, Muzaferovići, Crnkići, Ramići, Mehića Ploča, Durakovići, Ćehići i Kanurići. Džemat Dijelovi je vrlo aktivan, u džamiji se od davnina klanja beš vakat a džemat trenutno čini oko 300 domaćinstava. Nakon džemata Šerići kod Zenice, ovo je drugi džemat u BiH po najvećem broju hadžija. Kao i svi Krajišnici, džematlije Dijelova su vjerni vlastitom bošnjačkom nacionalnom biću i islamskim duhovnim vrijednostima. Ponosni su na svoje šehide, gazije i ukupni doprinos u odbrani domovine. Tokom velikosrpske agresije na našu državu, vojno sposobni iz ovog džemata su kao borci Armije RBiH potvrdili krajišku srčanost i hrabrost, a obični narod je pokazao islamsku solidarnost primivši prognane i izbjegle iz tada okupiranih krajiških općina. Jezerski kao mjesna zajednica sa svojih 3.500 stanovnika u ratu je zbrinuo oko 14.000 izbjeglih i prognanih što je zaista zadivljujuće.
Mjesto istaknutih alima
Kroz program Tezkiretname – institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, IZ u BiH je dvojicu alima iz ovog džemata proglasila značajnim za zajednicu. Radi se o imamima Husein-ef. Crnkiću i Ali-Rizahu efendiji Harčeviću, obojica su rođeni ovdje, a živjeli su i djelovali između dva svjetska rata.
Kada je u pitanju ulema koja je bila na službi u ovom džematu, još uvijek je svježe pamćenje na imame: hfz. Fuad-ef. Subašića iz Ključa, hfz. Hajdar-ef. Jakupovića iz Stijene kod Cazina, Nasuf-ef. Nuhića i Husein-ef. Crnkića iz Jezerskog, Dedić efendiju iz istočne Bosne, Muhibija-ef. Nurkića iz Vranovića – Gračanica, Bekir-ef. Mehmeda iz Vlasenice, Ahmet-ef. Memića iz Stijene kod Cazina, Sejfo-ef. Aleševića iz Bužima, Bajru Pervu iz Konjica, Selim-ef. Mahmutovića, Zuhdija-ef. Imamovića iz Jajca, Alirizah-ef. Harčevića i Asim-ef. Nuhića iz Jezerskog, Omer-ef. Bušatlića iz Bugojna, Mehmed-ef. Alagića iz Bos. Novog, Izet-ef. Šahinovića te Zuhdija-ef. Mulalića iz Bužima. Trenutno imamsku službu vrši Muhamed-ef. Begić iz Jezerskog.
Vakufsku imovinu džemata, pored spomenute džamije i njenog harema, čine još tri mesdžida:
– mesdžid Crnkići-Ramići,
– mesdžid Mehića Ploča i
– mesdžid Harčevići-Muzaferovići.
Na području ovog džemata nalaze se i šehitluci boraca 5. korpusa Armije RBiH, uglavnom iz 511. slavne bosanskokrupske brigade .
Imamska kuća s mektebom je rekonstruisana te u potpunosti zadovoljava današnje potrebe.
Zbog popunjenosti starog mezarja kod džamije, obezbijeđena je nova parcela i otvoreno novo mezarje.
Međutim, stara džamija u Dijelovima više ne zadovoljava potrebe vjernika ovog džemata pa je iz tog razloga 2021. godine Skupština džemata donijela odluku o izgradnji nove džamije. S radovima se krenulo iste godine a svečanost polaganja kamena temeljca bila je 2022. godine.
Impozantan projekat izgradnje džamije u džematu Dijelovi polahko se privodi kraju
U postratnom periodu u Krajini su obnovljene gotovo sve tokom velikosrpske agresije porušene i oštećene džamije, a tamo gdje je bilo potrebe izgrađene su i nove. Među desetinama novih džamija po monumentalnosti se izdvajaju džamije u Gnjilavcu, Podgredini, Pećigradu i Ostrošcu, sve na području Medžlisa IZ Cazin. Uskoro će se skupini monumentalnih džamija s punim pravom pridružiti i nova džamija u džematu Dijelovi u Jezerskom na području Medžlisa IZ Bosanska Krupa.
Putniku namjerniku koji je prolazio kroz Jezerski dosad je najveću pažnju privlačio Stari grad Jezerski, srednjovjekovni grad i osmanska utvrda unutar koje se nalazi i stara džamija iz XVI stoljeća. U posljednje vrijeme pažnju musafira u Jezerskom privlači i nova džamija u džematu Dijelovi čija monumentalnost i ljepota nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Džamija dimenzija 26 puta 17,5 metara s molitvenim prostorom 17 puta 17 metara gradi se isključivo domaćim sredstvima odnosno dobrovoljnim prilozima vakifa iz ovog i drugih bosanskih džemata te uz podršku domaćih institucija i preduzeća. Kako nam je kazao Mirza Ramić, član Građevinskog odbora zadužen za blagajnu, dinamika priliva sredstava prati dinamiku dosadašnjih radova i utroška sredstava.
– Ukupan iznos uplaćenih sredstava na dan 27. jula 2024. godine iznosio je 2.239.418,80 KM dok utrošak sredstava na isti dan iznosi 1.740.223,39 KM – kazao je Ramić.
Iz Građevinskog odbora ističu da sredstva pristižu sa svih strana tako da su u kontinuitetu likvidni i sve ugovorene obaveze prema izvođačima radova blagovremeno ispunjavaju.
– Objekat je pozicioniran u središtu Jezerskog a idejno rješenje džamije je zaista lijepo tako da nam podrška stiže sa svih strana. Krajišnici vole džamije i ne žale sredstava za njihovu izgradnju – sa zadovoljstvom je kazao Sedin Ćehić predsjednik Građevinskog odbora za izgradnju džamije.
Pored Ćehića i Ramića u GO za izgradnju ove džamije je još nekoliko mladih i obrazovanih ljudi koji pored svojih profesionalnih obaveza stižu raditi na ovako kapitalnom i zahtjevnom projektu. S obzirom da ništa ne prepuštaju slučaju, svako malo se sastaju i konsultiraju. Između trčanja za ovosvjetskim materijalnim dobrima što je karakteristika današnjih mladih, ovaj tim je za cilj izabrao raditi na trajnom dobru – izgradnji džamije, mjestu gdje će se okupljati pobožni i čestiti. Ništo čudno s obzirom su im se i preci svojevremeno tako ponašali. U islamskoj štampi, posebno u Preporodu i Glasniku IZ iz prijeratnog perioda možemo naći puno priloga o vakifima iz ovog džemata koji su u kontinuitetu novčano podržavali izgradnju i rekonstrukciju vjerskih objekata kako u svom mjestu tako i šire.
Kako moderno doba zahtijeva, nova džamija će pored molitvenog prostora imati i ostale potrebne sadržaje. U suterenu džamije su kvalitetno dizajnirani oblici prostora koji je potreban u današnje vrijeme kod džamija u većim džematima gdje je intenzivan vjerski život: moderna mektepska učionica, igraonica za djecu, restoran i divanhana, itikaf-soba te apartman za musafire.
Vodeći se hadisom Poslanika Muhameda, s.a.v.s, gdje kaže: “Allah je lijep i voli ljepotu”, angažirali su i kaligrafa koji je oslikao unutrašnjost džamije. Poseban dojam u molitvenom prostoru daju stilizirani kaligrafski natpisi na kupoli i zidovima. Na zidovima džamije su ispisani ajeti iz Časnog Kur’ana, Božije ime Allah, esmaul-husna, te ime Allahova Poslanika s.a.w.s. Iznad portala mihraba je kelimei-tevhid. Naravno, uloga ovih kaligrafskih kreacija nije da bi im se vjernik divio, već imaju za cilj da ga podsjete na Svevišnjeg i sadržaj kur’anskih poruka i kako bi barem na trenutak čovjek zaboravio na dunjaluk. Ambijentalna raskoš, skladnost i ljepota ove džamije mi daje pravo za tvrdnju da je ovaj projekat najuspješnije ostvarenje na polju sakralne arhitekture na području Unsko-sanskog kantona u postratnom periodu.
Kako planiraju i najavljuju iz Građevinskog odbora, džamija bi trebala biti završena do kraja 2025. godine.
S obzirom da dotad treba uraditi još puno građevinskih zahvata, još uvijek nije kasno da se oni koji to dosad nisu učinili, kao vakifi ugrade s dobrovoljnim prilogom, i time sebi obezbijede trajnu nagradu.
Podsjećamo da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Čovjeku pripada samo ono što podijeli, a sve ono što ostane iza njega pripada njegovim nasljednicima”. Dakle, ono što se u ime Boga podijeli je dobro djelo “bakijatun salihatun”, vječno i neprolazno.
Autor: Esma Crnkić za Preporod.info
Preuzeto: Medžlis islamske zajednice Bosanska Krupa
