Ako Krim bude odsječen i njegova vojska, kao i preostali civili, budu izgladnjivani, kakav će to imati utjecaj na cijeli rat? Izgubiti Sevastopol je jedno, ali može li Putin politički i strateški podnijeti gubitak Krima, svoje “svete zemlje”?
Prošli tjedan posljednji preostali ratni brod – patrolna fregata klase Projekt 1135 – tiho je isplovio iz luke Sevastopol, koja je bila glavna baza ruske Crnomorske flote od 2014. godine. Glasnogovornik ukrajinske mornarice Dmytro Pletenchuk sugerirao je da bismo “trebali zapamtiti ovaj dan.”
Tom Sharpe, vojni komentator britanskog Telegrapha, sugerira da je to znak da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao napustiti Krim. – Već sam ranije upozoravao na preveliko nadanje u pomorske uspjehe u ovom sukobu, ali što, u širem smislu, znači ovo sramotno povlačenje? Operativno gledano, gubitak luke je značajan iako se dugo očekivao. No, je li razmjer ove sramote dovoljan da ima strateški učinak? – navodi on. Ovo je posljednje, dodaje Sharpe, na dugom popisu poniženja koje je Crnomorska flota pretrpjela od invazije 2022. godine.
U travnju 2022. potopljen je admiralski brod flote, krstarica Moskva. To je bio prvi javni pokazatelj da su ruski ratni brodovi uglavnom nesposobni obraniti se čak i od osnovnih napada. U listopadu te godine dogodili su se prvi višestruki bespilotni napadi s dronovima iz zraka i mora koji su upali u Sevastopol i oštetili korvetu Admiral Makarov. U rujnu 2023. izveden je složeni napad raketama Storm Shadow, koji je onesposobio ratni brod Minsk i podmornicu Rostov na Donu, kao i pogodio zgradu sjedišta mornarice u Sevastopolu.
Ti napadi omogućeni su djelovanjem specijalnih snaga i raketnim napadima na ruske sustave protuzračne obrane S-400