Iz Nezuka je u ponedjeljak, 8. jula, krenula kolona učesnika ovogodišnjeg Marša mira, pješačkog pohoda u okviru obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
Učesnici Marša mira će se u narednim danima kretati obrnutom rutom od one kojom su Srebreničani u ljeto 1995. godine pokušavali doći do slobodne teritorije, u Tuzlu ili Kladanj. Pohod traje tri dana, a ruta od Nezuka do Potočara je duga blizu 100 kilometara.
Ajla Rekić, djevojčica iz Bosanske Krupe, kojoj je ovo prvo učestvovanje na Maršu mira, žljela je da iz prve ruke nauči više o genocidu u Srebrenici. Ona ističe da je zajedno s 110 ljudi iz svoje zajednice došla podržati Srebrenicu i poručuje da je važno čuvati i poštovati sjećanje na ovu tragediju.
“Došli smo ovdje da naučimo nešto više o genocidu u Srebrenici, iako smo čitali mnogo knjiga, željeli smo uživo da vidimo sve to što smo čitali i da vidimo šta je narod proživio. Ovo mi je prvi put da sam učesnik Marša mira. Iz Bosanske Krupe nas je došlo 110 ljudi. Željela bih da poručim narodu Srebrenice da smo uz njih i svima onima koji ovo gledaju da Srebrenicu moramo čuvati, poštovati i nikad zaboraviti“, poručila je Ajla.
U Potočare bi trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari na kojoj će ove godine biti ukopani posmrtni ostaci još 14 žrtava genocida.
Marš mira je memorijalna manifestacija koja se održava svake godine, u julu, u povodu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” u Srebrenici iz jula 1995. godine, a u program obilježavanja uvršten je 2005. godine, od kada se broj učesnika povećava svake godine.
Marš ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.
Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
IZVOR : RADIOSARAJEVO.BA
