U petak, trideset i prvog maja, u Bosanskoj Krupi, ispred Centralnog šehidskog spomen obilježja biće obilježen Dan Bijelih traka. Tim povodom razgovorali smo jednim organizatora programa, predsjednika logoraša Bosanske Krupe, gospodinom Emirom Bešićem.
Napomenimo da smo počastvovani, te da će dan prije gosti u našem gradu, pa i u Radiju Bosanska Krupa biti djeca osnovne škole iz Kozarca, mjesta koje preživjelo strahotu, velika ubijanja, mjesta koje se poput ptice feniks obnovilo, mjesta u kom živi i radi danas veliki broj domicilnih Bošnjaka. Njih je strahota preživljenog vratila do njihovih srušenih domova, oni su ih onovili, rade, bore se, obilaze mezarja i čuvaju uspoemene na svoje ubijene članove porodica, na svoju rodbinu i žele ostati tu, graditi svoju zajednicu i poručiti da postoje ljudi koji svoj kućni prag, svoju djedovinu vole najviše.
Zašto obilježavamo „Dan bijelih traka“
U Prijedoru će i ove godine biti obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. maj 1992. godine, kada je krizni štab Prijedora, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je stanovništvu koje nije bilo srpske nacionalnosti naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Istom naredbom Bošnjaci i Hrvati su na javnim mjestima na nadlakticama morali nositi bijele trake.
U zločinima koji su uslijedili u Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba, među kojima je 102 djece. Oko 30.000 Prijedorčana koje nije bilo srpske nacionalnosti prošlo je kroz logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane, a 30. maj u tom gradu, na čijem je čelu gradonačelnik iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, se slavi kao “odbrana Prijedora od napada Muslimana i Hrvata”.
U Prijedoru je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine, prije rata, živjelo više od 112.000 stanovnika. Oko polovine stanovništva činilo je stanovništvo koje nije bilo srpske nacionalnosti.
Prema popisu iz 2013. godine, u Prijedoru živi nešto više od 89.000 stanovnika. Od toga broja, stanovništvo koje nije srpske nacionalnosti danas čini tek trećinu.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.
……………………………………………………………….
Bijele trake u Prijedoru,31.maja,jer nas se tiče
S bijelom trakom oko ruke, i ove godine će u Prijedoru 31. maja biti obilježen Dan bijelih traka, kojim organizatori podsjećaju na nepostojanje spomenika ubijenoj djecu ovog grada, ali i drugim žrtvama i građanima nesrpske nacionalnosti koji su 1992. morali sebe, svoje kuće i stanove označiti bijelim zastavama. Okupljanje učesnika u Prijedoru planirano je u petak, 31. maja, u 11:00 sati u Starom gradu, u ulici Ahmeta Babića, na mjestu gdje bi, prema njima, trebao biti spomenik za 102 ubijene prijedorske djece. Za sat vremena kasnije je predviđen dolazak učesnika na glavni prijedorski trg, gdje će biti centralni događaj i polaganje 102 ruže sa imenima ubijene djece.
“Lokalne vlasti u Prijedoru, predvođene gradonačelnikom Slobodanom Javorom, ignorišu i odbijaju svaki pokušaj inicijative roditelja ubijene djece da se nastave pregovori o spomeniku za ubijenu djecu. Na taj način su zaustavili sav ostvareni napredak koji je postignut s ranijim predstavnicima lokalne vlasti”, navodi se u saopćenju.
Iz inicijative “Jer me se tiče” kažu kako se uprava grada oglušila i na zahtjeve koji su dolazili od predstavnika međunarodnih institucija i organizacija, od međunarodnih zvaničnika u BiH, komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, te mnogobrojnih boraca za ljudska prava u zemlji i svijetu, od kojih su roditelji ubijene djece dobili podršku.
“Građanska inicijativa ‘Jer me se tiče’ će i dalje podržavati roditelje ubijene djece u njihovom ispravnom zahtjevu da dobiju spomenik sa imenima 102 prijedorske djece u centru grada. Jedina relevantna adresa za sva pitanja u vezi sa ovogodišnjim obilježavanjem Dana bijelih traka je kabinet gradonačelnika Prijedora, jer od njega zavisi hoće li se naš prvi postavljeni cilj – izgradnja spomenika za ubijenu djecu Prijedora – ostvariti”, navodi se u saopćenju.
Detektor je ranije pisao kako je inicijativa za izgradnju spomenika pokrenuta krajem 2012, ali su vlasti u Prijedoru godinama odugovlačile. Vahida Duratović, koja je izgubila sina Halida, koji je imao 15 godina, tada je rekla kako su porodice iscrpljene i da nemaju snage za borbu, ali da bi spomenik ukazao na to što se desilo, kao i da ga je potrebno napraviti što prije, “dok je živo ovo još malo ljudi”.
“Ja sam izgubila dijete od 15 godina, nije bilo punoljetno, nije ništa znalo, išlo u školu. Puno bi mi značilo dok sam živa. To se ne može opisati”, rekla je tada Duratović.
Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece, na prošlogodišnjem obilježavanju, koje su pratili novinari Detektora podsjetio je da od 2014. čekaju odluku gradskih vlasti o izgradnji spomenika. Pojasnio je kako su se od tada promijenile četiri vlasti, ali da od njih nikada nisu dobili pozitivan odgovor, dok na upite novinara iz Grada također nisu nikad odgovorili.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci.
“Bošnjaci su pozvani da predaju oružje i identifikuju se tako što će nositi bijelu traku na rukavima i na prozorima svojih domova izvjesiti bijele plahte u znak predaje”, navodi se u presudi u predmetu protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina, kao i u presudi Milomiru Stakiću.
Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. Za ove zločine Tribunal je osudio ukupno 18 osoba na 276 godina zatvora, a u Sudu BiH je izrečeno više od 350 godina zatvora za zločine u Prijedoru.
Dio ovogodišnjeg obilježavanja će biti i umjetnička instalacija Anite Karabašić “Nema Nikog Da Ga Bere”, posvećena ubijenoj prijedorskoj djeci.
Iz inicijative “Jer me se tiče” pozivaju medije koji će pratiti obilježavanje da “ne daju prostora političarima i predstavnicima različitih institucija, organizacija i religijskih zajednica koji taj dan žele iskoristiti za vlastitu promociju”.
Pripremila Dževada Štancl
