U organizaciji Književnog kluba Bosanska Krupa sinoć je u Domu kulture upriličena promocija još jedne zbirke književnih radova, pod nazivom „Rijeka snova“.Knjigu, kao izdavač ,potpisuje Gradska biblioteka ,uz suizdavaštvo ovog Književnog kluba i bosanskokrupskog udruženja mladih „Ujedinjenje –Conventus“.

Riječ je o zbirci u kojoj su sadržani tekstovi koji su pristigli na nagradne konkurse koje je pripremao Književni klub, u tri navrata.Oni ,književni radovi,su sinoć predstavljeni u okviru  drugog Minifesta pod nazivom „Zima,zima e pa šta je“čiji je organizator udruženje mladih.Sadržani su u Zbirci -simboličnog naziva –Rijeka snova.

U okviru promocije ove knjige,proglašeni su i najbolji ovogodišnji radovi učenika na temu „Ljubav nije čudo,ali čini čuda“.

U kategoriji učenika od prvog do petog razreda najbolja je bila Sara Alijagić,učenica trećeg razreda Druge  osnovne škole.Od učenika starijih razreda najbolji književni uradak je imala  Lejla Nuhanović,učenica VI razreda Druge  osnovne škole.

U kategorijih učenika srednjih škola,odnosno odraslih, nagrađeni najbolji rad je priča Amine Ibrahimpašić,učenice Tursko-bosanskog koledža u Bihaću.

Onima koji su,do sada, dali najviše doprinosa radu Književnog kluba,predsjednica Elma Velić uručila je zahvalnice,a to su prosvjetni radnici: Mejra Čaušević, Kabiljagić Elvira,Edvin Alijanović,Elvir Kopić,direktorica „Gradske biblioteke“Zumreta Porić i predsjednik udruženja Conventus-Ujedinjenje Sabahudin Dizdarević.

Inače književni klub „Bosanska Krupa“ radi od marta ove godine sa osnovnom misijom da afirmira mlade autore koji pišu i talentirani su za pisanje i da takvu ljubav potaknu i kod drugih-učenika ,ali građana općine Bosanska Krupa.Uz književne večeri,nagradne konkurse,izdavanje prve zbirke za Književni klub  Bosanska Krupa je veliki uspjeh i osnova za još plodniji rad u narednom periodu.

Dževada Štancl

 

 

U Bosni i Hercegovini je brojnim aktivnostima obilježen Međunarodni dan volontera.Volonteri i volonterke Federacije BiH za ovaj dan dobili su i najljepši i najvrijedniji poklon-stvoren je zakonski okvir za njihovo djelovanje,odnosno usvojen je Zakon o volontiranju.

Međunarodni dan volontera, 5.decembar, obilježava se u svijetu kao podsjećanje na dan kada je1970.godine stvoren Program Ujedinjenih nacija za volontere. Cilj je bio podstaknuti  što veći broj ljudi da ponude svoje volonterske usluge. Ljudi dobre volje, kako ih nazivaju, za svoj rad ne očekuju materijalnu nadoknadu, sem moralnih i društvenih satisfakcija, a pomaganje i posvećivanje vremena drugima smatraju izrazom ljudske humanosti, solidarnosti i uzajamnosti, kao i osećanjem odgovornosti za svoju zajednicu.

Međunarodni dan volonteraproglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda  1985. godine. Od tada se svake godine 5. decembra obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. Cilj je sve aktivnosti volontera i njihov dobrovoljni rad učiniti vidljivim na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Volonterstvo doprinosi da mladi ljudi steknu nova znanja i vještine i otvore put ka zapošljavanju, a starijim osobama da steknu samopoštovanje doprinoseći dobrobitu društva.

U povodu Međunarodnog dana volontera i volonterki razgovarali smo sa Amilom Hodžić,koordinatoricom Instituta za razvoj mladih „Kult“ iz Sarajeva koj aje ispred ovog Instituta vodila dugodišnju borbu za usvajanje Zakona o volonterizmu.Uz dobru promociju,brojne tribine,saglasnošću svih političkih stranaka ovaj zakon je u Parlamentu Federacije usvojen u novembru 2012.godine.

Koordinatorica Amila  Hodžić je između ostalog istakla:

„Proces donošenja Zakona  o volontiranju intenzivno traje godinu i pol.U njemu su sublimirane najbolje europske prakse,normalno uz uvažavanje specifičnosti BiH.Zakon je kvalitetan dokument koji je ,možemo slobodno reći,riješio pitanja volontera i volonterizma u BiH.Tačno je definirao njihova prava i obaveze, i imenovao one koji mogu biti nosioci volontiranja.Kroz ovakvo zakonsko riješenje spriječene su sve mogućnosti malverzacija oko volonterskog staža.Organizatori volontiranja mogu biti javne ustanove i poduzeća,organi uprave i udruženja koja su osnovana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama.Privatni sektor ,zbog brojnih malverzacija,kada je u pitanju Zakon o radu, je izuzet iz ovog  zakonskog riješenja.

Ovim Zakonom je podvučeno da pripravnici nisu volonteri,odnosno da oni odrađuju svoj pripravnički staž da bi mogli polagati državni ispit.

Volonter/volonterrka je definisani staus onih koji izdvajaju  svoje slobodno vrijeme i daju ga društvu i zajednici.Bilo je da je to pola ili osam sati dnevno.

Ono što je veoma važno jeste stavka zakona koja kaže da će se volontiranje u struci,ako traje najmanje 240 sati u roku od tri mjeseca ,računati kao radno iskustvo.To znači da će svi oni koji su završili obrazovanje,čekaju posao i uz to volontiraju u zanimanju za koje su školovani moći steći radni staž,često neophodan preduvjet da bi se oni mogli prijaviti na neki natječaj za popunjavanje radnog mjesta.Na ovaj način se formalno obrazovanje povezuje sa tržištem rada.

Dugoročno volintiranje će pratiti Ministarstvo pravde Federacije BiH .Ono je ovlašteno da odredi organizacije koje imaju pravo da organiziraju dugoročno volontiranje.Sve javne ustanove,poduzeća,uprave i udruženja koja su zakonski registrirana, dužna su Ministrastvu podnijeti zahtjev za akreditaciju.Napr.ako je  neko  kao odškolovani socijalni radnik , volontirao u skladu sa Zakonom,u lokalnoj upravi na poslovima socijalne zaštite,organ uprave dužan je pribaviti akreditaciju i volonteru  potom u volontersku knjižicu upisati volonterski staž koji se računa kao radno iskustvo koje će mu koristiti prilikom apliciranja na neko upražnjeno radno mjesto u struci.

Posredno- to znači da ovaj Zakon utiče na smanjenje nezaposlenosti,povećanje zaposlenosti i ostanka mladih u našoj zemlji ,iako je on ,tek mala mrvica i korak u riješavanju ovog problema.

Ovim Zakonom ,po procjenama,postotak od 5 % prijavljenih , onih koji se bave dobrovoljnim radom za zajednicu, bi se u kratkom roku povećao,pospješen bi bio građanski aktivizam i veći broj građana bi  dao lični doprinos razvoju svoje zajednice i društva.

Zakon o volontiranju Federacije BiH je mnogo produktivniji od sličnih zakona koji su u periodu od 2007-e do danas donešeni u regiji, jer su svi oni bili bez elementa koji bi, nekim vidljivim priznavanjem volonterskog staža, povećali broj volontera i volonterskih sati,bez kojih,savremeno društvo, ne može bilježiti brži razvoj.

Trenutno u Ministarstvu pravosuđa i uprave na državnom nivou radi se na izradi  Zakona o volotiranju,kojim bi oblast volonterizma bila ujednačena na cijeloj teritoriji BiH.Nadati se je da će se državni poslanici,kao i federalni, osvjestiti i u što kraćem roku donijeti ovaj Zakon.

Još jednom da ponovim,najveće postignuće ovog zakona je definisanje dugotrajnog volontiranja kao radnog iskustva.Po  tom je on različit od svih gore pomenutih Zakona i najbliži je europskim praksama.

Svim volonterima,osobito mladima bi preporučila našu stranicu www.volontiraj.ba. Na ovoj stranici mogu se šire interesirati o svom statusu volontera,a naravno sve informacije mogu potražiti i u Institutu za razvoj mladih Kult-Sarajevo,koji je bio jedan od kreatora i promotora ovog zakona“-kazala nam je u telefonskom intervjuu Amila Hodžić,koordinatorica u procesu donošenja i promocije Zakona o ovolontiranju FBiH.

Volonteri i volonterke danas igraju važnu ulogu u dobrobiti i napretku razvijenih zemalja, zemalja u razvoju i unutar nacionalnih ili drugih programa za humanitarnu pomoć, tehničku saradnju i promociju ljudskih prava, mira i demokratije.
Ponos i osnova mnogih nevladinih organizacija , profesionalnih udruženja itd., predstavljaju upravo ljudi koji svoj rad dobrovoljno poklanjaju blagostanju zajednice i društva u kojem egzistiraju.

Dževada Štancl

 

 

Mještani Velikog  Dubovika  i Potkalinja te okolnih naselja koja gravitiraju ovim mjesnim zajednicama su priredili skromnu svečanost povodom završetka radova na drugoj dionici puta od Bosanske Krupe do njihovih naselja. U 2012.godini na ovom putu asfaltirano je ukupno 1000 metara puta a druga dionica je duga gotovo 500 metara  . Inače kompletan put do Velikog  Dubovika dug je oko 11 kilometara i nadanja stanovnika ovog kraja su da će se uz pomoć općine Bosanska Krupa te projekata koji se bave ruralnim područjima i povratkom , da će dinamika izgradnje preostalog dijela puta biti znatno brža. Ovu dionicu puta svečano je otvorio načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović  koji je potom u prostorijama škole u Potkalinju razgovarao sa mještanima o nastavku gradnje puta,projektu vodosnabdjevanja  i zimskom održavanju puta. Na sastanku sa mještanima moglo se čuti da će se u najskorije vrijeme adaptirati postojeći vodovodni sistem koji će se napajati sa rezervoara na Ceru a da će se uporedo s tim raditi na projektu potpuno novog  vodovoda koji će svojim kapacitetom zadovoljiti cijelo područje. Općinski načelnik je obećao da će općina Bosanska Krupa i dogodine sigurno izdvojiti sredstva za nastavak izgradnje puta te da je već aplicirala kod raznih agencija kako bi se put gradio brže a za zimsko održavanje ovog puta biće angažovana firma koja ima potpisan ugovor za održavanje i svih drugih lokalnih i nekategorisanih puteva  pa će problemi koji su se do sada pojavljivali na ovom području već sa prvim snjegovima sada biti prošlost. Mještani  Potkalinja i  Velikog Dubovika  su sa zadovoljstvom prihvatili ovakva rješenje i izrazili spremnost da i dalje partnerski djeluju i u svojim mogućnostima pomognu nastojanja općine da što prije ovom kraju koji je teško stradao u ratu daju infrastrukturne objekte koji su već dugo standard u mnogim drugim sredinama.

Ademir Mesić

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 389 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« Decembar 2014 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda