Dok se u savremenom svijetu užurbano radi na informatičkom opismenjavanju što većeg broja ljudi,u Bosni i Hercegovini je problem i veliki procenat građana bez osnovnog obrazovanja,kao i drugi podatak da 21,4 % stanovništva ima samo završenu osnovnu školu.Bosna i Hercegovina, koja, ruku na srce, i danas u svjetskim razmjerama slovi kao zemlja sa velikim brojem pismenih, je ipak na listi evropskih, pa čak i balkanskih zemalja, na samom kraju.Nasreću, ne odnose se prema obrazovanju svi isto u ovoj zemlji. U Prvoj osnovnoj školi  u Bosanskoj Krupi,po ovlastima Ministarstva  se ,odmah poslije rata,  uz podršku norveške organizacije,a potom i samog Ministarstva USK-a dala  se da prilika onima koji iz bilo kojih razloga,a zdravstveno su u mogućnosti, za stjecanje osnovnog obrazovanja,ili dovršetak započetog,pa prekinutog školovanja.Kroz sve postratne godine, u dva navrata godišnje, tako su na području bosanskokrupske općine priliku dobili i mladi i stari.I ne samo sa područja bosanskokrupske općine.U Prvoj osnovnoj školi u Bosanskoj Krupi su sada pred novim projektom “Obrazovanja odraslih”,a javni poziv za prijave  građanima je upućen sredinom prošle sedmice.Sumirani su svi nedostaci u realizaciji sličnog projekta  poslijeratnom periodu,konsultirana je struka,a obezbjeđeno je da se naprave, vremenu primjereni nastavni planovi,koji će obezbjediti obrazovanje odraslih,odnosno lica koja po godinama ne mogu pohađati redovnu školu,a nemaju osnovno obrazovanje.U svakom slučaju, početak je to procesa u kom će stjecanje osnovnog obrazovanja obezbijediti i uvjete,ukoliko to netko poželi, srednjoškolsko obrazovanje po sličnom principu ,koje je ,u današnjem vremenu ili odavno trebalo postati I obavezno, kao i osnovno.Tržište rada u zemlji,a posebno u inostranstvu, to imperativno zahtjeva.Zato je u ovojn školi osmišljen,koncipiran i razrađen,a od Ministarstva odobren, novi projekt obrazovanja odraslih i to kroz pripremno-instruktivnu nastavu i vanredne ispite za završavanje osnovne škole.Cilj je povećati broj sudionika u obrazovanju odraslih,poboljšati ovaj vid obrazovanja,uz posebnu pažnju na osobe sa niskim ili nedovoljnim nivoom obrazovanja kao osnove za njihov dalji, osobni i profesionalni razvoj.Razgovarali smo sa direktorom Prve osnovne škole Amirom Velićem ,po objavljenom javnom pozivu,koji ne sumnja da će biti dosta kandidata koji će započeti obrazovanje odraslih u svrhu stjecanja osnovnog obrazovanja po novom metodu koji će se u početku odvijati po modelu instruktivno-konsultantske nastave za kandidate,a kada se tehnički i organizaciono pripreme  u Prvoj osnovnoj školi ,krenut će i dopisno školovanje.On nam je kazao da su sve pripreme završene,da su se u ovoj školi okrenuli aktivnijem radu na ovom,ali I na mnogo drugih projekata I da je to jako dobro prihvaćeno od svih uposlenika.Školski raspust su iskoristili za pripremu dosta projekata jer žele da Prva osnovna škola napokon krene ,ne samo nastavom,već I uvjetima u kojima rade nastavnici I uče učenici iči ukorak sa savremenim praksama.Naglasio je da imaju već dosta onih koji su se ranije interesirali za završetak osnovne škole je rim to treba za posao,penziju,ali I mnogo drugih stvari.Iako će svi biti pri ruci,posao oko “Škole za obraovanje odraslih,vodiće nastavnica Željka Orozović. 

Proces učenja u toku takvog školovanja,aza razliku od ranije,podrazumijevaće dosta konsulativnih časova,testova I pitanja iz svih predmeta,a prolaz ili svjedočanstvo zaslužiće oni koji savladaju oko šezdesetodsto gradiva predviđenog nastavnim planom.Slijepi kod očiju A šta se sve dešava kada je čovjek nepismen? Kada je elementarno nepismen, kao što je to veliki broj stanovnika, a naročito stanovnica Bosne i Hercegovine? Dešava se da su pored očiju slijepi i da, stoga, svoja druga čula moraju naprezati do, pismenim, nerazumljivih granica. Jer, šta mislite kako nepismena domaćica sprema neki novi kolač? Tako što napamet nauči recept! Ako ga nauči.Šta mislite kako nepismena majka daje lijek, recimo, svome djetetu? Kako ona zna da su neka hemijska sredstva za čišćenje otrovna ako je neko prije toga na to ne upozori? Kako ona, ili on, popunjavaju formular za ličnu kartu, pasoš…? I zašto je uopće u ovoj zemlji još uvijek nekome nejasno zbog čega više obolijevaju i umiru djeca nepismenih nego pismenih roditelja, ili zbog čega je, na kraju krajeva, tolika gužva na općinskim šalterima, u gradskom i prigradskom saobraćaju…

Naravno da smo se opasnosti što ih sa sobom nosi nepismenost tek ovlaš dotakli, ali sve i da napravimo i kompletnu listu, nju nepismeni ionako neće moći pročitati.

Ali, u Federalnom ministarstvu obrazovanja su nam rekli da je, što se njih tiče, sve pokriveno zakonom, da su oni pravnim normama obezbijedili stopostotno obrazovanje svakog stanovnika. A to znači da svaki kantonalni zakon o osnovnom obrazovanju propisuje kaznene odredbe za roditelje koji svoju djecu ne upišu u školu, ali i za školu koja ne upiše svu djecu sa spiska koji joj daju općinski organi. Tako se kaznom od jedne do četiri hiljade maraka kažnjavaju roditelji koji svoje dijete ne upišu u školu, kao i oni koji mu onemogućavaju redovno pohađanje nastave.

Iako izgleda logično da sa ovakvim drakonskim kaznama ova zemlja ne treba da brine za pismenost svojih građana, to ni izbliza nije tako. Jednostavno zbog toga što se ove kazne nemaju od koga, odnosno odakle naplatiti. Jer, ko je taj ko ne šalje svoje dijete u školu? Onaj, je li tako?, ko je toliko siromašan da mu je isplatnije dijete ostaviti u kući ili ispred nje (nego ga poslati u školu.

Kada je već stanje ovakvo kakvo je, logično je postaviti pitanje: šta činiti?

U Federalnom ministarstvu kažu da su sve ovlasti, kada se radi o obrazovanju, u rukama entitetskih vlasti i da oni, s obzirom da je to tako, nemaju ni plan aktivnosti u suzbijanju nepismenosti. Ali, nemaju ga ni neka kantonalna ministarstva, kao ni svi pedagoški zavodi.

Zato svi koji nisu stekli osnovno obrazovanje imaju ponovo priliku.Jer znaju dobro svi da ni ovdje,a osobito tamo gdje sve više žele otići,ne mogu bez osnovnog obrazovanja.Adresa je Prva osnovna škola u Bosanskoj Krupi odmah, jer je javni poziv je u toku !

 

Dževada Štancl 

 

Malo statistike :

Prema podacima popisa stanovništva, od ukupnog broja osoba starijih od deset godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82 posto (u Republici Srpskoj 3,17 posto, u Brčko distriktu 2,83 posto, a u Federaciji BiH 2,63 posto). Od ukupnog broja nepismenih 0,8 posto su muškarci i 4,8 posto žene, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Po definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, pismena osoba je ona koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena.Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra. Utemeljio ga je UNESCO 1967. s ciljem da promoviše značaj učenja i pismenosti.Nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini se povećao, a interes za opismenjavanje smanjio. Tjednik Dani je  prije desetak godina istražio  koliko u BiH ima analfabeta, zbog čega im je škola tako "daleko" i došli do niza frapantnih podataka. Jedan od podataka kaže da je u BiH, u gradskim sredinama, bez osnovne škole čak 7,75 posto muškaraca i čak 22,21 posto žena, starosti između 25 i 35 godina.U suburbanim područjima, bez osnovnog obrazovanja je 16,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena, dok su u ruralnim područjima ovi postoci i veći! Tamo je bez osnovne škole 24,7 posto muškaraca, dok je žena nevjerovatnih 47,5 posto! Dakle, ako se rukovodimo činjenicom da je u BiH još uvijek na snazi zakon koji propisuje obavezno osnovno školovanje i da se pod pismenom osobom smatra onaj ko ima završeno kompletno osmogodišnje-devetogodišnje  obrazovanje, onda komotno možemo reći da nam navedeni procenti zapravo kazuju koliko je nepismenog tzv. aktivnog stanovništva ove zemlje.U Bosni i Hercegovini 1991. godine živjelo 3.697.232 stanovnika i da je od tog broja njih 367.733 ili 9,9 posto bilo nepismeno, s tim da je na muškarce otpadalo 3,4 posto, a na žene čak 16,4%.A onda smo, nastojeći vidjeti kako smo tih godina stajali u odnosu na ostatak svijeta, a konsultirajući podatke UNESCO-a, došli do frapantnog saznanja - BiH je i tada po broju pismenih bila ispod svojih najbližih - balkanskih komšija.Treba li kazati da UNESCO smatra da je procenat od 0,2 posto nepismenih, koliko ih sada imaju Mađarska i Hrvatska, prihvatljiv i dozvoljen maksimum, te su ga kao krajnji cilj za 2015. godinu i zapečatili u svom planu.Egzaktni pokazatelji svjedoče kako se broj nepismenih u našoj zemlji nakon rata uvećao.Dakle, samo u Tuzlanskom kantonu ima čak 60.898 nepismenih stanovnika. Ili čitav jedan grad veličine Bihaća.

Rezultati istraživanja, govore da je stanje u manjem bosanskohercegovaćkom entitetu i gore nego u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Preko stotinu onih koji su imali želju - devedesettri darivali krv 

U organizaciji Crvenog križa općine Bosanska Krupa danas se na akciju darivanja svoje krvi odazvalo više od stotinu humanih bosanskokrupskih građana.

Darivanje krvi2

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 370 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« Januar 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda