Učenici i nastavnici su danas su bili posebno nestrpljivi.Iako su završne pripreme za doček dragih gostiju tekle po planu,od samog jutra svi u školi su imali još poneki zadatak da se, na najljepši način, dočekaju kolege učenika i nastavnika.

Druga osnovna

Ako u Bosni i Hercegovini živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, a na biračkom spisku sa pravom glasa oko 3,3 miliona – gdje su onda djeca, umrli, osobe koje su se odrekle državljanstva?

Ova enigma zbunjujuća je i za profesora demografije i statistike Hasana Zolića koji kaže da je BiH jedinstven primjer u svijetu da ima gotovo isti broj stanovnika i birača."Kao da nemamo djece, odnosno stanovnika starijih od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Upoređujem podatke iz 2013. iz popisa to je negdje oko 19 posto. Ako gledamo strukturu stanovnika to je oko 600 i nešto hiljada ljudi koji nemaju pravo glasa. Meni se postavlja pitanje kako?", ocjenjuje Zolić.Zolić na ovu kako kaže nelogičnost ima precizan odgovor.

"Razlog je što gospoda iz CIK-a (Centralna izborna komisija BiH) ne ažuriraju podatke kako treba. Imali su mogućnost pošto je popis bio 2013. godine da dobiju neki korektiv kada je u pitanju broj stanovnika po općinama koji imaju pravo glasa. Mogli su ga napraviti tako da kažu: ukupno stanovništvo i stanovništvo po ukupnoj strukturi i dobili bi one kojima dob ne daje pravo glasa. BiH pokazuje i negativni trend prirodnog priraštaja i bijela kuga se sve više izražava. Trebalo je i to isključiti. To bi uradila statistika", tvrdi Hasan Zolić.

Statističare niko nije konsultirao, pa se tako došlo u stanje da pojedine općine imaju čak i više birača nego stanovnika i to za nekoliko hiljada.Krupa na Uni tako po biračkom spisku ima oko hiljadu ljudi više nego na popisu. Mrkonjić Grad ima preko 1.300 glasača više nego što ima stanovnika, a Brčko distrikt oko 2.500.Pitanje povećanja broja birača i dilemu o regularnosti spiskova postavio je i član CIK Branko Petrič.

"Za svake izbore birački spisak raste kao da mu je dato neko sredstvo za rast. Mi smo u demografskoj defanzivi manje je od 30 hiljada novih osamnaestogodišnjaka koji stiču pravo. U roku dvije godine od raspisivanja prošlih, do ovih izbora 70.000 novih glasača se nalazi na glasačkim spiskovima. Možda je sve to regularno, ali moramo otkriti koje su to kategorije, zašto do sada nisu registrovani i koji su to ljudi koji su bili bez dokumenata u BiH", navodi Petrič, te dodaje:

"Od dana raspisivanja izbora do danas je za 17.000 birački spisak narastao. Ako imamo u vidu da se broj birača upisanih na birački spisak strelovito približava broju popisanih, a znamo da su popisani mnogi koji su i ikada hodili ovom zemljom i koji nisu nikada kročili u nju, moramo onda staviti u konstalaciju te dvije cifre i uspostaviti integritet biračkog spiska jer je on osnov legitimnosti svih izbora."

Nesavjesno poslovanje organa uprave i matičnih ureda umrlih

Na spiskovima za glasanje su i oni koji već decenijama nisu kročili svijetom živih. Takvi su primjeri zabilježeni i u Stocu, gdje je otkriveno oko 400 umrlih osoba na biračkom spisku.Inicijativa za Stolac, poslala je spiskove CIK-u i uputila žalbe, ali do sada nema odgovora niti brisanja, kaže aktivista Inicijative Demir Mahmutčehajić.

"Do sada sa tih 400 imena dobili smo potvrdu da smo napravili grešku u samo sedam osoba, da su te osobe, žive jer imaju isto ime i prezime, a nekad i istu godinu rođenja kao osobe koje su umrle a na spisku su. Naša procjena je da u Stocu na biračkom spisku od 11.450 ima preko 700 tih ljudi. Sa ove 400 smo htjeli pokazati koliko je to ozbiljan problem. Recimo Anica Raguž rođena je 1908. Umrla je 1991. godine, a 2004. godine se upisuje u CIPS (Citizens Identity Protection System, Sistem zaštite identiteta građana) i do dan-danas je na biračkom spisku. Samo po procentu, uzimajući koliko smo mi samo u Stocu našli mrtvih, možemo reći da na cijelom biračkom spisku ima 200 hiljada mrtvih ljudi", konstatuje Mahmutčehajić.

Ovo su, smatraju eksperti, nelogičnosti za koje su krivi kako neažurna administracija, tako i oni koji bi da manipulišu izbornim rezultatima.Vehid Šehić iz koalicije "Pod lupom" koja okuplja sedam nevladinih organizacija iz BiH a koje se bave regularnošću izbornog procesa, kaže kako su mahinacije i propusti veoma mogući.Ukoliko ih i ima to, smatra Šehić, nekome odgovara jer se, očito, podaci ne ažuriraju.Činjenica je i da se oko 73.000 građana odreklo ili je izgubilo državljanstvo BiH.

"Mnogo se manipuliše o toj razlici i ona jeste nelogična ako se zna da 2/3 građana ima biračko pravo, a da jedna trećina nema. Ako bi uzeli koliko ih je na biračkom spisku i tome dodali tu jednu trećinu onda bi broj stanovnika bio znatno veći. Treba voditi računa i o činjenici da se oko 73.000 građana odreklo ili je izgubilo bh. državljanstvo. Ja ne znam jesu li ti podaci ažurirani, Svjedoci smo i nesavjesnog poslovanja organa uprave, matičnih ureda umrlih", riječi su Šehića.

Bosanska Krupa prema konačnim rezultatima  popisa  stanovništva iz 2013. godine  ima 25 545 stanovnika, a podaci CIK BIH kažu da upisanih u birački spisak sa pravom glasa u Bos.Krupi ima ukupno  25 727.

Jedino rješenje, kako ga to vide eksperti, jeste pročistiti biračke spiskove, provjeriti poslovanja matičnih ureda, ali i biračkih odbora, te sankcionisati one koji mrtve ili ljude koji nemaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini uopšte stavljaju na spisak i dopuštaju da u njihovo ime neko glasa.

 

Radio Slobodna Evropa/ RadioBK 

Likovna kolonija „Krušnica“napunila je četrdeset šest godina.Svoju adresu zapisala je davne 1970-te godine pod imenom svoje zaštitnice rijeke Krušnice koja „izvire i uvire“ u Bosanskoj Krupi.

Puni zamah Kolonije došao je šest godina kasnije,kada je osnovan Klub likovnih umjetnika u Bosanskoj Krupi.U tih šest godina osmišljavao se,planirao najbolji program Kolonije.Prva decenija Likovne kolonije „Krušnica“obilježena je radom u Koloniji  Zuke Džumhura,Boška Karanovića,Envera Krupića,Miroslava Bilaća,Dubravka Terzića,Ivana Kalcine,Borislava Talevskog,Štefana Simoniča i mnogih drugih imena.Pored njih,onako kako je zamišljeno bili su tu i prvi polaznici Ljetne škole „Krušnica“ Džemaludin Čaušević,Stanislav Tajić, ,Edo Šarić, Alaga Isaković i drugi.

Sve što je uslijedilo je impozantna,bogata historija Likovne kolonije „Krušnica“.

Velika imena su svoje kistove i platna ukrstili gledajući u bosanskokrupske vode,šume,planine,bogatu kulturno-historijsku prošlost.

I tako 46 godina.U miru,ratu i ponovo u miru Kolonija je radila uz akademske likovne umjetnike i uz vrijedne članove Udruženja likovnih umjetnika „Krušnica“.Uz entuzijaste kulturnjake.Uz podršku lokalane zajednice i brojnih prijatelja kulture širom svijeta.

Veliko bogatstvo umjetničkih djela je u gruntu Likovne kolonije „Krušnica“.Malo koja komuna,kao Općina Bosanska Krupa ima toliko svjedoka bosanskokrupske ,bosanskohercegovačke,europske i svjetske opčinjenosti likovnom  umjetnošću, na obalama Une i Krušnice.Malo je malih gradova koji se mogu dičiti svjetskim slikarima koji su rođenjem obradovani Bosanskom Krupom.

Svoj najljepši izlog,ali i mjesto življenja njihova djela i djela onih koji su ih slijedili i slijede  dobila su  u Gradskoj galeriji koja je počela radom onda kada su se mnoge ,kulturne institucije visokog ranga, zatvarale.Bez kulture,gladan si i kad si sit,zapisano je davno.

Djela iz ove internacionalne manifestacije  ima toliko u posjedu bosanskokrupske kulture da bi se svaki dan u godini tematski mogle mijenjati postavke.Poticaj za to su ljudi koji stvaraju i oni koji takav rad poštuju,znaju i podržavaju.

Dio je sačuvanih djela.Za dosta djela se tragalo, pa pronašlo.Dio je došao kao dar.

Slikana je Una u svom hodu,svojoj svježini,bistrini,virovima i šašu,bojana je Krušnica u svom izvoru i utoku na istoj adresi.Mostovi,mlinovi,lica,predjeli i okolni „budžaci“ vrijedni slikarske inspiracije.Pečati,simboli.Sadejstvo ljudi i okoline.Tegobe i sreče.Sve je bilo pod presom i kistom.Krog godine Likovne kolonije „Krušnica“.

Sinoć je za posjetitelje u Gradskoj galeriji Bosanska Krupa bila spremna najavljena restrospektiva djela likovne kolonije „Krušnica“ u njenom životu od skoro pola vijeka.I to u sklopu tradicionalne manifestacije u Bosanskoj Krupi „Septembarski dani slobode“.Još jedna sličnost.Isto kao što umjetnici vole slobodu i zavise od nje,tako i Krupljani i Krupljanke znaju da nisu bili „Oni“ i „Svoji“kada je nisu imali.

Sinoć su se trebali sastati u Gradskoj galeriji i malo udahnuti tog zajedništva i duha slobode u sebe.Umjetnici su se lijepo postavili svojim djelima na zidove Gradske galerije.U najboljim svečanim odijelima.Krupljani nisu došli ovaj put.

Vjerujemo,bio je to samo njihov loše isplaniran dan koji ne odražava stvarni odnos prema kulturi.Vjerujemo, jer znamo da kultura ima svoje tlo i vrijedne stope onih koji su joj posvećeni,odani ili koju su u nju utkani.

Retrospektivna izložba umjetničkih  djela nastalih u Likovnoj koloniji kroz gotovo pola vijeka je narednih dana u Gradskoj galeriji Bosanska Krupa.U svakom tom danu su ponovljene prilike da dođete i  obogatite se zagledani u vrijedna umjetnička dijela.Da dišete slobodu punim plućima.

Dževada Štancl

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 209 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« Decembar 2017 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda