JP "Radio Bosanska Krupa"

Dopunske škole BiH u dijaspori – borba za očuvanje maternjeg jezika i kulturnog identiteta bh. dijaspore

Diljem svijeta danas se obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika. U kontekstu suvremene Bosne i Hercegovine, pitanje (o)čuvanja maternjeg jezika, njegove nominacije i (ne)službene upotrebe postavlja se u poziciju jednog od ključnih faktora izgradnje i očuvanja kulturnih identiteta na prostoru naše zemlje. U pogledu očuvanja maternjeg jezika, pored, u značajnoj mjeri negativne, jezičke politike na teritoriji Bosne i Hercegovine, dodatan problem predstavlja sve veći egzodus našeg stanovništva koji zahtijeva integraciju u kulturu zemlje domaćina, samim time i učenje i prihvatanje jezika te zemlje što će, dugoročno, dovesti do značajnog smanjenja broja govornika maternjih jezika s prostora Bosne i Hercegovine.

S ciljem očuvanja i promoviranja maternjih jezika i bosanskohercegovačke kulture te njegovanja povezanosti sa Bosnom i Hercegovinom kod djece građana BiH ili koja su porijeklom iz BiH diljem svijeta djeluje Savez dopunskih škola BiH sa sjedištem u SR Njemačka, u Stuttgartu. Zadnjih devet godina Savez dopunskih škola Bosne i Hercegovine realizuje projekt „Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori“ kroz dopunske škole BiH i kulturne djelatnosti u koji je, samo u Njemačkoj, uključeno više od 6.000 građana od kojih su oko 2.000 djeca školskog uzrasta.

Povodom 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika, razgovarali smo sa našom sugrađankom Ajdinom Bešić iz Bosanske Otoke, magistrom bosanskoga jezika i književnosti, koja radi kao profesor bosanskoga jezika i književnosti u Dopunskoj školi BiH u Reutlingenu (SR Njemačka).

„Prvi i osnovni cilj djelovanja naših škola jeste očuvanje jezičke i kulturne povezanosti s Bosnom i Hercegovinom. Svjesni smo i uvažavamo značaj i nužnost intgracije u njemačko društvo, ali ne po cijenu gubljenja vlastitog kulturnog identiteta. Stoga uporno ponavljam svojim učenicima da prave striktno granicu između integracije i asimilacije, ali da na tom putu ne smijemo izgubiti sebe, svoju kulturu, svoj maternji (bosanski) jezik, svoju domovinu, jer... imati domovinu je mnogo skupo, Bosanci, Hercegovci – Bošnjaci znaju da smo mi svoju domovinu još skuplje platili, platili smo je životima zato što se u Bosni i Hercegovini umiralo da bi se živjelo“,ističe Ajdina Bešić.

Nastava maternjeg jezika se u dopunskim školama odvija po planu, programu i udžbenicima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a aktivisti Saveza dopunskih škola BiH izlobirali su da se ocjena iz bosanskog jezika u dopunskim školama BiH upisuje u njemačka svjedočanstva, u redovnim njemačkim školama koje djeca pohađaju i utiče na ukupan prosjek ocjena. Ono što je, pritom, bitno napomenuti da održavanje nastave finansiraju nadležne institucije Njemačke što, kako kaže Bešić, dovoljno svjedoči o odnosu države BiH prema radu ovih škola.

„Naš rad uvelike pada na teret dobrovoljaca i ljudi koji su svjesni važnosti ovog pitanja, tj. pitanja maternjeg jezika i naše kulture. Ono što mi radimo jednako je držanju žeravice na dlanu. S jedne trane nas boli, nas peče, ali, s druge strane tu žeravicu ne želimo da izgubimo. Važno je da naša djeca ovdje Bosnu i Hercegovinu, bosanski jezik i našu kulturu vide u pravome svjetlu, da to nije samo tamo neka država, neki jezik, neka kultura. Možda nismo bogati, nismo svašta-nešto kao Njemačka ili neke druge države, ali smo država, ali smo nacija i na to, bez obzira na sve, trebamo biti ponosni“, naglašava Ajdina Bešić.

Značaja i važnosti učenja bosanskoga jezika i poznavanja kulture Bosne i Hercegovine svjesni su i sami polaznici škole jer, kako kažu, „ne želimo zaboraviti ono što smo naučili prije nego što smo došli u Njemačku. Ova škola nas povezuje s Bosnom. Moraš znati ko si, šta si, šta se dešavalo kako bismo to mogli prenijeti i drugima“.

Azra I.