Svaki dan je dan nekoga ili dan nečega. Međutim, u tom bespuću datuma postoje i dani koji nastoje skrenuti pažnju šire javnosti na određene pojave i probleme svjetskih razmjera.
Takav je i današnji dan, 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti.
Obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti inicirano je u septembru 1965. godine na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja u Teheranu koja je problematizirala pitanje iskorjenjivanja nepismenosti. Na konferenciji je predstavljena inicijativa za proglašenje jednog dana u godini međunarodnim danom pismenosti kako bi se na taj dan slavilo, ali i upozorilo na problem tada (nažalost, i danas) izuzetno visoke stope nepismenosti diljem svijeta. Tako je UNESCO, 17. novembra 1965. godine, 8. septembar proglasio Međunarodnim danom pismenosti koji se, kontinuirano obilježava od 1967. godine s ciljem ukazivanja na važnost pismenosti i opismenjavanja za pojedinca, zajednicu i društvo u cijelosti te s ciljem podsjećanja međunarodne zajednice na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou.
Prema podacima koje nam nudi UNESCO, stopa nepismenosti u svijetu se smanjuje iz godine u godinu. Usprkos tome, ona je i dalje izuzetno visoka. Na svijetu trenutno oko 775.000.000 ljudi na svijetu ima problem s nedostatkom minimalne pismenosti. Pitate se, gdje smo tu mi? Bosna i Hercegovina, nažalost, dio je „crne statistike“. Iako je, naime, stopa nepismenosti u našoj državi izuzetno smanjena u posljednjih 40 godina, samo u odnosu na podatke koje nam nudi popis stanovnika iz 1991. godine, za više od 7% trenutna nepismenost, kako potvrđuju podaci popisa stanovnika iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini 14 puta je viša od standarda UNESCO-a. Sa skoro 90.000 nepismenih stanovnika, daleko smo ispod ne samo evropskog već i prosjeka pismenosti zemalja u regionu. Po stopi nepismenosti, Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto u regionu
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenog stanovništva, odnosno 2,82%. Procent nepismenosti je nešto veći u manjem bh. enititetu, 3.17%, u Distriktu Brčko 2,83% i u Federaciji BiH 2.63%. Od skoro 90.000 nepismenih stanovnika Bosne i Hercegovine, popis potvrđuje da na području USK-a imamo 8.284 nepismena stanovnika, a u Bosanskoj Krupi 918. I, iako se možda ta cifra 918, ne čini mnogo, u XXI st., u državi u kojoj je osnovnoškolsko obrazovanje obavezno i u kojoj ga oni, koji ga iz određenih razloga, nisu uspjeli završiti do 17-e godine, mogu naknadno završiti u nekoj od ustanova za odrasle, ta cifra začuđuje i zabrinjava.
Ko je kriv? Država? Sistem obrazovanja? Nastavnici? Roditelji? Odgovor je: svi mi zajedno. Isto tako, svi zajedno bi se trebali aktivno uključiti u proces smanjivanja nepismenosti kako na prostoru naše lokalne zajednice tako i na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Ipak, ne smijemo zaboraviti da pismenost nije samo preduslov ekonomske i socio-kulturološke stabilnosti države već i jedan od osnovnih segmenata opstanka društva uopće.
Azra I.