Čavrma paradaj(z)s – raj podno Grmeča

Često se zamislimo, nakon pregledanog priloga na tv-u, youtube-u ili emisije na radiju, o globalnoj ekološkoj katastrofi, zatopljenju, nesnosnim količinama smeća u okeanima, odumiranju flore i faune, i na trenutak se zapita što bi trebao uraditi odnosno kako to spriječiti. Mnogi od nas su svjesni da to neće doživjeti, pa nastavljaju živjeti u spokoju, ali oni koji bi željeli nešto ostaviti i generacijama iza nas, svakako iznalaze načine kako pospješiti ionako već prilično istrošen život na zemlji.

Predznaci globalne ekološke katastrofe nagovijestili su nama, ljudima, da moramo mijenjati naše načine kako i u kojoj mjeri rušimo sve što nam je priroda dala. Da bismo svjesnije prihvatili saznanje da put razvitka mora biti u harmoničnim odnosima sa prirodom i njenim resursima moramo prihvatiti da uzajamni odnosi sa prirodom ne mogu biti ostvareni bez ekologizacije pristupa gradnji i suživota sa prirodom, bez rušenja, nametanja i uništavanja eko sistema oko nas.

Čovjek ima neki poriv da sam nešto stvori, da napravi i sagradi, noseći to od svojih predaka, koji i nisu imali drugih načina, nego sami sebi graditi život. Budući da u moderno doba, u kojem navodno živimo, sve je prilično nadohvat ruke, sve se manje ta potreba izražava među nama, ali svakako uvijek nas nešto vuče, možda duboko unutar nas, da budemo korisni na taj način. Da sagradimo sebi nešto, svojim rukama, za sebe. A još kad bi bilo u skladu s prirodom?! Negdje na osami, gdje se sva priroda igra u miru i gdje bismo zaboravili sve probleme današnjice.

I onda čujem Hari i Sabina sebi prave kuću, sami. I to od zemlje i slame!

Sjedam u auto te prve januarske subote, na minus 3 u gradu, a kažu na Gudavcu još hladnije i dok čitam poruku u kojoj mi je Hari objasnio kako da dođem do njih, uopće nemam predstavu na šta tačno idem i šta da očekujem. Kuća od zemlje i slame? Čekaj, nije li vuk otpuhao tu kuću u onoj basni? Šta kad padne kiša, svi znamo šta se desi sa zemljom?! Hoće li se ta slama zapaliti?

Skrećem kraj table Čavrma paradajz (humoristični prikaz paradajz=paradise, na engleskom raj, a Čavrma, pa čavrma je 'po naški' , kako Sabina kaže ''velika pometnja na malom prostoru'' ) i podno Grmeča mir, tišina, jedna kućica od blata, ljulja i priroda...

Sabina i Hari, kao pravi domaćini, ukratko mi objasniše šta su sve radili i koliko je trebalo vremena da se sve pripremi, a potom uđosmo unutra, u tu zemljom oblijepljenu kućicu, na topao napitak. Pipam zemlju, kuckam o zidove, sve ne vjerujem da stoji, da je preživjela snijeg i kiše, da iako puše podno Grmeča, ništa nije otpuhalo.

A tako su se nekad prije kuće pravile. Preživljavale nevremena, ratove, generacije ljudi, stoku, ali i predrasude.

Cavrma 4

Prirodno održivo graditeljstvo

 

''Fokus je na zdravlju i zdravoj kući. Jednostavnost gradnje, povoljna nabavka lokalnih materijala, zrak kojom diše ta kuća su samo neke od stvari koje su nam se svidjele. Prvi korak je bila potraga za sto više informacija o tim kućama. Nevjerovatno brzo smo naišli na jednu takvu u Bijeljini i shvatimo da nismo jedini koji razmišljaju o tome'' – počinju priču Sabina i Haris Mesić.

Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se pri gradnji mudro koriste lokalni resursi. Iako još uvijek iznimka, danas se pri gradnji, pogotovo stambenih objekata, sve češće koriste ekološki materijali.

''Dosta materijala smo iskoristili iz starih kuca i objektima, koje smo srušili i modifikovali po našim potrebama. Ove grede smo uzeli iz jedne stare i porušene kuće iz grada, sedru smo dobili od jednog čovjeka koji je rušio svoju garažu. Zemlju smo iskopali tu na našem imanju. Zid se pravi tako što se napravi konstrukcija od stubova. I onda se između stavljaju bale slame i redaju se umjesto cigle. Nabiju se i pritisnu da budu čvršće. Onda se miješa žbuka, pod određenim omjerom. Žbuka se pravi od gline miješane s pijeskom. Glina je kao vezivni materijal. Pijesak mora biti riječni i njega smo dobili iz Une. I onda se to lijepi na slamu. Slamu smo kupili od komšije iz Suvaje'' – kaže nam Hari.

Cavrma 6

 

Kako nam je Hari to lijepo ispričao, kod gradnje ovih kuća, mnogo više od rasporeda i veličine prostorija, ali i onog korisnog recikliranja materijala, pažnja se pridaje štednji energije i vode, tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane strane kuće, deblju izolacija, termalnu masu). Takođe, postoje sistemi za sakupljanje kišnice i pročišćavanje otpadnih voda. Ukupni energetski troškovi, energetski i ekološki otisak u ovakvim kućama jako su niski, ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća.

''Prva predavanja su nam potvrdila da smo na pravom mjestu. Prezanimljive i poučne priče o teoriji i praksi prirodne gradnje,zaštite na radu, statike,rukovanja alatima i motornim pilama. Mnoštvo stručnjaka s iskustvom imali su odgovore na sva naša pitanja. Stekli smo dosta kvalitetnih poznanstava i super atmosferu na svakom susretu. Radionice su bile podijeljene na 8 modula od mjeseca marta do oktobra i trajale su po 3-5 dana. Raspodijeljene po nivoima gradnje koje smo mi odmah isprobavali na našoj kući'' – nastavlja Sabina.

Interesantan dio koji sam primijetila dok smo sjedili unutra je baš ono što su mi rekli u početku njih dvoje, 'kuća diše'. Sabina je naglasila da je jedan od razloga što su se odlučili za ovu vrstu gradnje, ali i život gore jesu alergije, koje ova gradnja ne izaziva i zbog pomenutih energetskih i ekoloških vrijednosti, smanjuje. U budućoj dnevnoj sobi ima jedna pećica iz koje su provedeni dimnjaci u tri reda, po plafonu, koji griju čitavu prostoriju te ne prateći onaj estetski dio sa što manjim dimnjakom iz pećice i što kraćim rorom, daju i posebnu dekoraciju prostoru.

Pitam kakav će biti pod i dalje tragam za pravim pitanjima da sama sebi objasnim da li bih ja mogla živjeti u kući od zemlje? Hoće li zidovi biti ovakvi? Od zemlje?

''Proći ćemo još jednim slojem'' – kaže mi Hari.

Još od prahistorije, najdostupniji i najrasprostranjeniji materijal za gradnju bila je zemlja. Postoje različite vrste zemlje koja se može koristiti za gradnju. Stručno je nazivamo ilovačom, ona je mješavina gline, talka, pijeska i krupnijih fragmenata šljunka ili kamena.

Sve se više u svijetu koristi u građevinarstvu i sve veći broj ljudi, svjesni da moramo više brinuti o zaštiti životne sredine, o našoj planeti, za koju bismo komotno mogli reći da je pet do dvanaest. Također mnogi razmišljaju i o ekonomskoj isplativost i društveno odgovornom životu te o budućim generacijama kojima ostavljamo ovu zemlju u nasljedstvo.

Cavrma 7

 

Eko sistem i mi

Sve veći ekološki problemi doveli su do razmišljanja pojedinih ljudi o neophodnosti preorijentacije čovječanstva na put razvoja usmjeren ka postizanju harmonije uzajamnih odnosa s prirodom. Ekosistemi su sistemi koji održavaju život i neophodna je izgradnja koju će ekosistemi podržati, a ne izgradnja koja će ih uništiti.

Zato su i Haris i Sabina otpočeli svoju priču. Svoju kuću. Dom. U zdravom, ekološki recikliranim, iskoristivim materijalom, po svom ćeifu i želji, a što je najbolje sami.

Haris kaže da je poželio sebi mir i tišinu. Studirao je u Beču i kako kaže kroz šalu u jednom momentu je Beč zamijenio Grmeč. Sreća pa je sreo i Sabinu, koja dijeli iste želje i htijenja. Iako spontano, tijekom cijelog razgovora su se nadopunjavali, a fascinacija njihove priče zaista leži u ljubavi, jedno prema drugom, ali i prema prirodi i suživotu s njom.

Na moje pitanje kako će živjeti u šumi, podno Grmeča, bez komfora tehnologije, zemljom oblijepljeni? Je li opasno?

''Ljudi sve više bježe iz grada. Zasićenje. Žudimo svi za što više sjaja i mermera. A ustvari samo sebi pokazujemo šta možemo i šta nam treba'' kaže Sabina. ''Malo to ljudi zna, ali ova kuca je izdržljive i na požar i na vjetrove. Ova slama ne može goriti, ovako stisnuta, jer nema zraka u njoj. Otporna je na zemljotrese, jer je konstrukcija takva da se miče, diše i nerušiva je. Kao živa. Krov je zemljani i prvi put smo prošle godine to radili. Krov se prvo podaska, zatim idu vodootporne folije, zatim sloj čepaste folije, koja ne da korijenju da prodire kroz nju, a onda ide sloj filza, odnosno slično unprofor deka, najsličniji materijal za objasniti. Onda stavite zemlju i sadite sadnice, najbolje čuvarkuću ili neku drugu vrstu sličnih biljaka'' – objašnjava Haris.

Život je nepremostivi krug u kojem ili živimo u skladu s prirodom ili idemo kontra nje, pa se taj zen negdje isprekida i prestane ili se živi s njim i kruži u skladu. Nije li preozbiljno reći da smo taj zen prekinuli, globalnim zagrijavanjem, zagađivanjem mora i okeana, uništavanjem pitke vode...

 

Ovako lijepa privatna priča nosi tako veliki teret i baš lijepu poruku. I taj minus tri sa početka priče je ništa naspram onog minusa u mojim plećima koji je pao i odagnao sve moje probleme poslije tog jednog dana na Čavrmi, na čistom zraku podno Grmeča, gdje se skupila sva ljubav ovo dvoje ljudi, jedna zemljana kuća i priroda – koja voli onoliko koliko vi volite nju!!!

Elma Velić

 

 

Zadnji put promjenjen srijeda, 23 Januar 2019 09:40
Ocijeni
(9 glasova)
Čitano 230 puta

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 512 gostiju i jedan član

Kalendar

« Februar 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda