ARMIN MARIĆ-UČENIK GENERACIJE OPĆE GIMNAZIJE BOS.KRUPA

Razgovarao: Emir Sedić

Radio Bosanska Krupa bio je domaćin zanimljivom gostu koji povezuje i Nobela i ambasadore i prvi je iz ovog regiona, među TOP 100 na svijetu , a nije ni Džanan Musa nije ni Edin Džeko. Momak koji priča o ekologiji , zdravstvu, biohemiji, nauci, ali i o muzici, aktivizmu, dobrovoljnom radu i brine za opstanak ovakvog svijeta - Armin Marić, učenik generacije Opće gimnazije Bosanska Krupa, ali i puno više od toga.

RBK: Ko je zapravo Armin Marić? Znamo da imaš 19 godina, ali možeš li malo pobliže pojasniti gdje živiš, svoju familiju, svoje školovanje od samih početaka?

AM: Mama mi je Anisa Marić,nastavnica bosanskog jezika,sada bibliotekar u Prvoj OŠ, otac Zlatko Marić, nastavnik historije i geografije isto u Prvoj OŠ. Tu sam zapravo i završio osnovnu školu. Od petog razreda, kada sam primijetio da imam interesa za različita polja djelovanja u školi, u školskoj zajednici, jednostavno vidio sam tada da mogu da se takmičim i da trebam ulagati u vanškolske aktivnosti. Učiteljica Šeherzada Sivić ulila mi je veliko znanje i jednostavno omogućila mi da razvijem svoj potencijal još od malih nogu. Ona je bila moja učiteljica. Od 6.razreda razrednica mi je bila Melita Alagić, nastavnica matematike koja mi je takodje ulila veliko znanje. Moj brat je Edo Marić, apsolvent psihologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.                                                                                    Što se tiče Prve OŠ mogu spomenuti da sam bio učenik generacije. Također, uvijek sam se bavio ekološkim aktivizmom i već tada sam osvojio prvo mjesto na EKOBIS-u. Na takmičenjima iz biologije i ekologije uvijek sam bio prvi u USK, matematika me uvijek jako zanimala i išao sam na takmičenja i da ne nabrajam ostalo. To se onda samo prenijelo na srednju školu.

RBK: Je li više dominiraju prirodne ili društvene nauke?

AM: Mislim da balansiram, ali ako bih morao birati šta mi je interesantnije, onda prirodne nauke zato što imaju veći potencijal za razvoj, jednostavno to su više nauke u pravom smislu te riječi,mogu se eksperimentalno dokazivati i to mi je jako zanimljivo.

RBK: Teško je nabrojati sve stvari gdje si ti za kratko vrijeme, jer imaš 19 godina, bio, učestvovao, takmičio se. Drugi su to prepoznali, tvoj talenat, znanje i upornost. Otkud se desila nominacija za dječijeg Nobela, kakva je to vrsta nominacije i šta predstavlja.I drugo kako te predložila Mreža za izgradnju mira koja ima 130 organizacija za nagradu koju je dobila i Malala Jusafzaji, najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir?

AM: Nominirala me Mreža za izgradnju mira, to je savez 130 volonterskih nevladinih organizacija širom BiH koje se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava i društvenih vrijednosti. Kroz aplikacioni formular trebao sam odgovoriti na deset pitanja, npr. šta sam uradio za ljudska prava djece, po pitanju ekološkog aktivizma ili pitanju prava na edukaciju i promovisanje nauke.

RBK: Ono što si propustio reći je da si jedini iz BiH i sa Balkana predložen i da su te podržale sve organizacije.

AM: Da, to mi je iznenađujuće. I jako se promovisalo u svim medijima od Al Jazeere, Radio Sarajeva do 24 sata i Slobodne Dalmacije.

RBK: Pričali smo o prirodnim i društvenim naukama.Tebi je uzor upravo Malala. Zašto?

AM : Biti žena na Bliskom istoku, odnosno djevojčica i nemati edukaciju kao osnovno ljudsko pravo i jednostavno biti podvrgnut takvom tretmanu, na nju su pucali i htjeli su da je ubiju jer je imali drugačiji stav, to pokazuje koliko smo u nekom dijelu svijeta zaostali u misaonom procesu i pokazuje koliko moramo ići dalje u promovisanju ljudskih prava posebno obrazovanja kao osnovnog ljudskog prava iz kojeg proizilaze i sva ostala prava.

RBK: Kako se postaje evropski ekološki ambasador? Bio si jedan od 33 u svijetu. Šta se radi i kako se postaje ekološki ambasador?

AM: To je jedan korejski pokret, organizacija koja se bavi ekologijom i ima svoju stranicu, koja motiviše mlade iz cijelog svijeta do 22 godine da učestvuju na toj platformi. Imao sam šest mjeseci da obavim svoje dužnosti da svaku oblast ekologije povežem- globalna kretanja sa onim lokalnim u BiH. Na neki način to je bio mandat žrtvovanja sebe za ekologiju, za te neke vrijednosti. Naravno dobio sam i certifikat i to će mi puno vrijediti i kasnije.

RBK: Znamo kako Džumhur, Džeko ili Musa postaju TOP 100, ali molim te da nam objasniš kako se između 6,3 miliona učenika u svijetu postaje TOP 100.

AM:To je bilo 2015. kada sam učestvovao u Svjetskim edukacijskim igrama u organizaciji UNICEF-a. To je najveće, globalno edukacijsko takmičenje na svijetu koje se ikad organizovalo. Tad je učestvovalo 6,3 miliona djece do 4.razreda srednje škole i moja profesorica fizike Amna Dervišagić prijavila me na to takmičenje. Učestvovao sam u matematici, engleskom i prirodnim naukama. Nakon što sam se poprilično prosječno trudio da ostvarim, jer nisam ni znao koliko je to bitno takmičenje, kad sam vidio svoj rezultat, da sam od 6,3 miliona učesnika u TOP 100 baš sam se iznenadio i to mi je nevjerovatno.

RBK: Kada pričamo o edukaciji prilika je da saznamo šta je u stvari UNICEF?

AM: UNICEF je organizacija UN-a za prava djece. Cilj Svjetskih edukacijskih igara bio je da za nekoliko hiljada bodova koje su učesnici osvojili oni doniraju određene pakete za djecu u Africi i Aziji.Znači sve je povezano s pravima djece a posebno s pravom na obrazovanje.

RBK: Šta znači MIT certifikat?

AM: To je certifikat jednog od najpoznatijih univerziteta u svijetu - Masačutets institut tehnologije. Mnogi od najvećih svjetskih naučnika tu su studirali ili radili doktorate. Imao sam mogućnost da otkrijem i da se priključim na besplatnu stranicu za edukaciju. Tu sam kasnije i sa Harvarda dobio certifikat. Prvi kurs sa MIT-a bio je Uvod u biologiju, trajao je šest mjeseci.Nakon toga sam polagao test i dobio certifikat. Na Harvardu sam bio na kursu iz biohemije koji je isto trajao šest mjeseci. Inače, na oba testa ostvario sam uspjeh od 95 %.

RBK: Otkud vrijeme, jer ideš u školu, slušao si predavanja po šest mjeseci i za jedan i za drugi kurs?

AM: Razumijem da neki ljudi jednostavno kažu da nemaju vremena da obavljaju neke aktivnosti ali što se mene tiče, kad sam još u srednjoj školi i nemam neki drugi posao, mislim da se i pored škole treba i može više uraditi.

RBK: Završio si uporedo i muzičku školu, imaš li hobi ili je tebi hobi nauka

AM: Općenito, imam hobija kao što je npr.igranje igrica ili neke klasične tinejdžerske stvari, čitanje knjiga ali slobodno mogu reći, hobi mi je sve ovo što sam do sada radio.

RBK: Šta dalje?

AM: Već sam se upisao na Internacionalni univerzitet u Sarajevu. Prošle godine rangiran je kao top privatni univerzitet u BiH. Imao sam mogućnost da izađem na testiranje za stipendiju, bilo je 2.000 učesnika i osvojio sam 100 % stipendiju i upisat ću genetiku i bioinženjering. Nadam se da ću i na fakultetu imati vremena i za neke druge stvari. Volio bih kroz čitav život općenito raditi više stvari i da „žongliram“ između puno stvari jer jedino tako imam osjećaj da najviše doprinosim drugima a i najviše da testiram sebe koliko mogu.

RBK: Da li je u stvari bioinženjering spoj različitih prirodnih nauka – fizike biologije i ostalih.

AM: Bioinženjering je općenito grana biologije koja je svu teoriju biologije, sad genetika i bioinženjering, genetika je više teorijski usmjerena a bioinženjering je upotreba svih teorijskih znanja kroz korisnu, praktičnu svrhu.

RBK: Pošto si ekološki ambasador, živiš u Bosanskoj Krupi, svi pričaju da je ona lijepa i jeste i najljepša je i mi se s njom hvalimo, kako ti u vidiš u budućnosti Bosansku Krupu za 10 – 20 godina, kako bi trebalo da se razvija, tvoja saznanja o ekologiji, korištenju prirodnih resursa, kako je ti vidiš, kako je zamišljaš?

AM: Kad sam pisao izvještaje, zapravo esej koji se bavio unapređenjem vlastite sredine morao sam odgovoriti na isto to pitanje i većinom sam to vidio u bogatstvu vode,, šume, polja – odnosno u turizmu, održivom turizmu. Uložio bih više u hidropotencijal, više bih iskoristio drvna bogatstva, mogao bih više reći i o Šujnovcu i to su sve stvari o kojima treba dugo razmišljati i u kojima se u Bosanskoj Krupi može puno uraditi.

RBK: Kada govorimo o biologiji i ekologiji kažu da milioni propadaju ovdje, da ih samo trebamo pobrati, od raznih biljaka do gotovih plodova Je li to neka vizija za budućnost?

AM: Da sad kako spominjete sigurno postoji tih nekih rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, koje treba prepoznati i zaštiti kao posebne, endemične ili rijetke vrste kojih ima na podrčju USK i u Bosanskoj Krupi. To su stvari koje bi privukle jako puno turista i istraživača iz svijeta ali se mora uložiti u promociju tih prirodnih vrijednosti.

RBK: Za kraj, jedna tvoja poruka mladim ljudima. Kako spojiti ovaj napredak, ovu revoluciju u komunikacijama kad govorimo o internetu, fb, pametnim telefonima, sa korisnim? Kako razdvojiti to vrijeme i kako prepoznati da ga iskoristimo kako treba i ujedno tvoja završna poruka svim mladim ljudima i učenicima osnovnih i srednjih škola i studentima.

AM: Možda imam neko nepopularno mišljenje što se tiče socijalnih medija komunikacije ali mislim da socijalni mediji općenito nose jako puno koristi svima nama i svako ima mogućnost da pristupi njima, da se poveže sa toliko različitih ljudi širom svijeta i da istražuje na internetu. Ko pravilno koristi internet može toliko iz njega da dobije. Sve ovo što sam postigao ne bi ni približno tome da nije bilo toga, da nisam imao te stranice na internetu, da nisao imao test MIT-a i Harvarda, to je sve nama donio internet. Da završim, poruka svim mladima širom BiH i Bosanske Krupe da ulažu u sebe da nađu ono što najbolje rade i da se u tome profiliraju, da rade puno stvari, da istražuju ono što im najbolje ide i da istražuju na internetu jako puno prilika preko ovih stranica kao što su Mreža za izgradnju mira, stipendija, konkursa, jako puno prilika postoji i treba ih tražiti. Internet donosi i zaposlenja. Jednostavno neprocjenjivo je bogatstvo.

RBK: Borba za obrazovanje Malalina, borba za obrazovanje tvoja, već si rekao da zapadnjaci o tome imaju drukčiji pristup možda zato što imaju upravo sve na tacni, bogatije su države. Završno pitanje, Malalina borba tamo za uopšte obrazovanje i naša borba ovdje za obrazovanje. Imaju li svi u BiH baš mogućnost da se u istom obimu obrazuju? Kako se boriti?

AM: Kad govorimo o tome njen slučaj je ekstreman, u jednom podneblju gdje se nikako ne dozvoljava obrazovanje pripadnicama ženskog spola dok su kod nas ljudska prava više zaštićena, ovdje, na ovim prostorima u Evropi. Možemo povući paralelu u tome da se i s jedne i s druge strane borimo za obrazovanje jer se mlade osobe bore za obrazovanje kroz razne organizacije i asocijacije.

 

Ocijeni
(1 Glasaj)
Čitano 94 puta

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 272 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« August 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda