Pokažite stopala  svom ljekaru!

 

Zbog 1800 oboljelih od dijabetesa na području općine Bosanska Krupa i tendencije rasta oboljelih općinsko udruženje,  koje ujedinjeno u borbi za bolji i kvalitetniji zivot egzistira već niz godina, redovno organizuje aktivnosti s ciljem edukacije kako oboljelih tako i svih gradjana o prevenciji  dijabetesa.Tako je i početkom decembra mjeseca udruženje zajedno sa Domom zdravlja Bosanska Krupa  u hotelu „Stari grad“ organizovalo  predavanje na temu „Dijabetes i bolne noge“ kojem je prisustvovala i farmaceutska kuća „Berlin-chemie“ koja prati rad ovakvih i sličnih udruženja . Internista Salih dr. Šahinović objašnjavao  je prisutnima zbog čega se javlja dijabetes, koji su  rizični faktori, sa kakvim se sve komplikacijama čovjek može susresti i od kolike važnosti je redovno javljanje ljekaru. Dijabetes kada se drži pod kontrolom, a to podrazumijeva prije svega uredan život, oboljelom  uglavnom i ne prouzroci ozbiljnije komlikacije. Zbog toga dijabetes i zovu „gospodska bolest“. Zašto predavanje na temu „ dijabetes i bolne noge“ objasnio je dr.Šahinović ističući da šećer najčešće pravi komplikacije na donjem ekstremitetu tj. stopalu. Zato i jeste „zlata vrijedan“ savjet  da se svom liječniku češće trebaju pokazati stopala kako bi se eventualno već u ranoj fazi otkrili problemi i sanirali. Nasljedna sklonost, osobe izraženo povišenog krvnog pritiska i kardiovaskularnih problema, pretile osobe kao i stres predstavljaju rizične faktore usljed kojih osoba može oboljeti od dijabetesa. Činjenica da u  svijetu od dijabetesa boluje više od 366 miliona ljudi, a da je od toga gotovo 100 miliona ovisno  o inzulinu te da ima tendenciju rasta dovoljan je  znak da svaki pojedinac nešto u svojim navikama mora mijenjati. Ljekari savjetuju vraćanje  prirodi , fizičke aktivnosti  i zdravija  ishrana što priznaćete nije ni teško ni skupo .

Renata Sedić

Još jedna akcija dobrovoljnog davalaštva krvi

(Krv dala 82 darivatelja)

U subotu sedmog decembra u prostorijama Prve osnovne škole ,Crveni križ općine Bosanska Krupa organizirao je i proveo 43.po redu akciju darivanja krvi na području općine Bosanska Krupa.

Na javni poziv općinske organizacije Crvenog križa odazvalo se devedeset gradjana i gradjanki sa cijelog područja općine.Poslije  kontrolnog pregleda, ljekar koji je dio ekipe iz Službe transfuziologije Kantonalne bolnice „Dr Irfan Ljubijankić“ iz Bihaća, koja je partner u svim ovim akcijama,zeleno svijetlo za darivanje dragocjene crvene tečnosti dao je za 82 lica.Posebno je važno što je u ovoj akciji zabilježeno deset novih mladih darivalaca  koji su po prvi put svoju krv zapisali u human odnos prema svima onima kojima će tom krvlju spasiti život.

„Uz ovu akciju koja je i u svojoj 43.darovnoj priči uspješno organizirana i provedena,ja bih sa malim zakašnjenjem čestitao Medjunarodni dan volontera,prvo dobrovoljnim davaocima krvi i volonterima Crvneog križa,ali i svim drugima koji svoje slobodno vrijeme poklanjaju angažmanu u društveno korisnim akcijama.Danas je ovdje u ovoj školi armija darivatelja krvi koja ima najvažnije oružje,svoju krv koju će pokloniti nekom drugom i spasiti mu ili  produžiti život.Ove godine Općinski Crveni križ je uspio u suradnji sa obe bosanskokrupske srednje škole, u okviru opće akcije na nivou Federacije, animirati učenike i profesore Mješovite srednje škole „Safet Krupić“ i Opće gimnazije da se mladi educiraju o potrebi darivanja krvi.Imamo zaista izvanredne rezultate.Ovom prilikom se zahvaljuem srednjoškolcima i njihovim profesorima i najavljujem da nam je općinskom Crvenom križu osnovni zadatak za narednu godinu podmladjivanje ove velike porodice dobrovoljnih darivatelja krvi na području općine Bosanska Krupa“naglasio je Hase Čauševič,sekretar Crvenog križa Bosanska Krupa.

Trenutno na evidenciji stalnih darivatelja krvi bosanskokrupskog Crvenog križa su 362 darivatelja.Kada se zna, da se 1999.godine krenulo sa trinaest darivalaca krvi,onda je ovo zaista impresivan podatak.Veliki broj, u ukupnom broju darivalaca, je otišao u takozvanu  humanu  penziju,odnosno to su ljudi kojima, sa njihovim godinama i zdravstvenim stanjem, ljekarski tim ne dopušta i pored njihove želje, da budu i dalje dobrovoljni darivatelji.Iz tih razloga Crveni križ općine Bosanska Krupa je svoju buduću akciju usmjerio na uključivanju što većeg broja mladih u naredne dobrovoljne akcije.

„Naši darivatelji,humani penzioneri su i dalje sa nama, iako više ne darivaju krv,pomažu nam u drugim poslovima i mi im poklanjamo veliku pažnju.Trenutno,aktivni član sa najvećim brojem darovanih doza krvi je Ibrahim Mustedanagić sa više od 130 davanja krvi.Imamo i dva darivatelja sa po stotinu davanja.Najviše je članova koji su dali pedeset puta  krv,a na području unsko-sanskog kantona smo i prvi po broju darivatelja sa pedeset davanja.Naravno,kantonalno i federalno udruženje  Crvenog križa  ima urednu statistiku sa području općine Bosanska Krupa i tako naši članovi kada ispune potrebni broj darivanja dobijaju srebrnu ili zlatnu plaketu.Ono što je nama posebno drago je da u ovim akcijama aktivno učestvuje 28 darivatelja krvi povrtanika u podrgmečka sela i da smo i tu ostvarili izuzetnu suradnju.I ova akcija je pokazala još jedan kvalitet,a to je učešće velikog broja žena u darivanju dragocjene tečnosti,tako da ćemo u narednom periodu imati još nekoliko žena koje će sustići po broju davanja sadašnju rekorderku, koja je takodje u humanoj penziji,a to je naša Fatma Zečević iz Bosanske Krupe“-dodao je Hase Čaućević.

Za sve učesnike poslije završetka 43.akcije dobrovoljnog darivanja krvi organiziran je zahvalni ručak,a ispred općinskog Crvenog križa upućene su im im najljepše želje za 2014-tu godinu.

Dževada Štancl

Postavka umjetničkih radova srednjoškolaca iz regiona

(Beokulis i srednja škola primjenjenih umjetnosti iz Sarajeva)

Javna ustanova Gradska galerija u Bosanskoj Krupi,u kratkom periodu od osnivanja, i u ovim vremenima pogubnim za kulturu i umjetnost posebno,pokazala je, da uz dobru volju za čuvanje  tradicije i osjećaja za likovnu umjetnost, može se mnogo učiniti.

Temelj za osnivanje  Gradske galerije je svakako u više od četiri decenije rada Likovne kolnije „Krušnica“,više od osam stotina djela nastalih u njoj.To su i velika imena iz svijeta likovne umjetnosti,poznati likovni umjetnici koji su vezani za općinu Bosanska Krupa,njihovi prijatelji,te više od stotinu grafika Boška Kranovića koje on podario, za života, svom gradu i koje su koji su uvršetene u nacionalni spomenik nematerijalne kulture BiH.I i još mnogo tog.

Sve te pogodnosti prepoznala je  lokalna vlast i općinski načelnik Armin Halitović.Zeleno svjetlo  za osnivanje Općinskog vijeća i podaren prostor u kom će raditi ova ustanova je bilo dovoljno da se zavrnu rukavi i već ovih dana dodje do potpuno uredjenog galerijskog prostora u Bosanskoj Krupi.

U tom prostoru,a prije samog svečanog njegovog otvaranja, u subotu su postavljene dvije izložbe,zanimljive i posebne, jer se radi o izložbi učenika srednjih umjetničkih škola iz regiona, sa djelima koja su oni kandidirali na javnom konkursu, koji za učenike sa prostora bivšeg jugoslovenskog prostora, već petu godinu, organizuje galerija „KUOLAR“ iz Beograda,pod nazivom Beokulis i po ideji profesora i urednika Radivoja Blagojevića.Uz nju,postavljena je izložba sa radovima učenika srednje škole primjenjenih umjetnosti  iz Sarajeva klase profesora Borisa Čistopoljskog,zahavaljući kome je Gradska galerija u Bosanskoj Krupi treći grad u regionu u kom se postavila ovogodišnja „Kuolarova“ izložba.

Bosanskohercegovački srednjoškolci su ove godine osvoji prvo mjesto i pohvaljeni su za dva rada.Na uzložbi Kuolara nalazi se 12 grafika i 10 radova u drugim tehnikama.Zaista sam želio da ovu izložu vide mladi unsko-sanskog kantona,a posebno općine Bosanska Krupa i ovom postavkom podržim Gradsku galeriju u Bosanskoj Krupi.Ovo je jedan galerijski prostor na kojem bi općini Bosanska Krupa pozavidjeli mnogi veći gradovi.Ako tome dodam bogatstvo u umjetničkim djelima i Likovnoj koloniji „Krušnica“sa dugogodišnjom tradicijom,onda se može reći da galerija i ovaj grad zaslućuju jedno drugo.Uz to ,velika imena iz svijeta likovne umjetnosti iz ovog grada su dokaz da je umjetnost ovdje na svom tlu i da treba potaknuti mlade umjetnike da se pokazuju na polju likovneumjetnosti.Gradska galerija će uvijek imati ne samo moju,već podršku svih mojih kolega i ja se nadam da že ova galerija biti model kako se može umjetnošću mijenjati svijet i uvjete življenja“(Boris Čistopoljski)

 

 

Zadovoljstvo završenim radovima u Gradskoj galeriji u Bosanskoj Krupi ,opremljenim umjetničkim slikama, uz kompletiranje nekoliko ciklusa poznatih autora, koji, pored grafika Boška Karanovića, mogu biti samostalna izložbena postavka, nije krio ni direktor Gradsjke galerije Bosanska Krupa,Salih Suljanović.

Postavka izložbe srednjoškolskih radova mladih likovnih umjetnika,regiona i učenika u klasi Borisa Čistopoljskog iz Sarajeva je najljepši poklon gradjanima općine Bosanska Krupa prije nego što svečano bude predstavljen kompletno završen prostor galerije u Bosanskoj Krupi“.

Kuolorovu izložba sa 120 odabranih radova učenika umjetničkih srednjih škola ,uz izložbu učenika umjetničke škole iz Sarajeva, posjetioci će moći vidjeti narednih sedam dana.

U Gradskoj galeriji Bosanska Krupa odmah po njenom zatvaranju slijede aktivnosti na postavljanju stalne izložbene postavke grafika Boška Karanovića i svečano otvaranje kompletno uredjenog galerijskog prostora Gradske galerije u Bosanskoj Krupi.Plan je da svečanost se organizira uposljednjoj dekadi ovog mjeseca.

Kako je najavio rukovodilac Gradske galerije  Salih Suljanović,svečanom otvorenju će prisustvovati Admir Mujkić,predsjednik udruženja likovnih umjetnika BiH i još jedan Krupljanin,Faruk Šehić,dobitnik velike europske nagrade za književnost i poetski roma „Knjiga o Uni“,uz još mnogo značajnih imena na polju likovne umjetnosti BiH.

U toku ove sedmice ovu izložbu će organizovano posjetiti učenici srednjih škola sa područja općine Bosanska Krupa.

Dževada Štancl

 

 

Logoped-nasušna potreba u općini Bosanaska Krupa

(iskustvo iz projekta „I mi smo tu“)

 

U najmladjoj dječijoj ustanovi bosanskokrupske općine,“Dječijem obdaništu i domu učenika“ realizirana je još jedna aktivnost iz projekta „I mi smo tu“.

Projekat je to koji implementira „PLOD Centar Bihać“ u sklopu UNDP-ovog projekta „Jačanje demokracije/demokratije“-LOD III ,uz partnerstvo sa općinom Bosanska Krupa,projekat kojeg finasira Europska unija iz sredstava Instrumenata za predpristupnu pomoć(IPA) u ukupnom iznosu od dva miliona eura.

U ovaj projekat, pored djece koja redovno pohadjaju dnevni program obdaništa uključeno je još petero djece sa posebnim potrebama i desetero djece romske nacionalnosti.Ova djeca borave u ovoj ustanovi uz angažman stručnih licau svrhu socijalizacije,terapije i samog predškolskog obrazovanja.Uz to njihovim roditeljima je organizirana savjetodavna pomoć.

U dosadašnjoj realizaciji projekta posebno pozdravljene aktivnosti koje su uključivale angažman logopeda,stručnog lica kojeg općina Bosanska Krupa nema i zbog čije deficitarnosti večina roditelja sa djecom koja imaju malih ili velikih govornih smetnji, moraju mišljenje i terapiju tražiti najbliže u Cazinu,a najdalje i u većim centrima u našoj zemlji i regionu.

Zbog toga nije nimalo slučajno što je u samo sat vremena tokom jedne od posjeta logopeda na pregled čekalo petnaestak roditelja sa djecom koja ne pohadjau vrtić.Rad ovog stručnog lica, u toku posljednje posjete se, neplanirano,  produžio na više od četiri sata.

Radeći kao defektolog-logoped u Domu zdravlja Cazin pružao sam usluge brojnim roditeljima i djeci sa područja bosanskokrupske općine i mogu reći da je angažman logopeda, koji bi stalno radio na području općine Bosanska Krupa, nasušna potreba.Zaista veliki je odaziv roditelja da pomognu svojoj djeci sa manjim ili većim govornim smetnjama,ali sve to roditeljima ,pored putnih troškova, uzrokuje i druga materijalna izdvajanja.Veliki je broj djece koja dolaze u Cazin a nemaju ni zdravstveno osiguranje.Takodje sva djeca sa govornim smetnjama pri upisu u školu moraju imati i nalaz i ocjenu stepena oštećenja i moraju dolaziti po taj nalaz u druge gradove.U mnogo slučajeva, djeca iz materijalno-finasijskih razloga u svojim porodicama, nisu čak ni kategorisana.Nastavno osoblje u našim školama je dodatno opterećeno jer primjenjujući Zakon o inkluziji djece sa posebnim potrebama i obavezom njihovog uključivanja  u redovnu nastavu, suočeno je  sa nedostatkom stručnjaka koji bi radio sa djecom sa govornim smetnjama.Nadležno Ministarstvo za oblast obrazovanja je krenulo sa dodjelom asistenata nastavnom osoblju u radu sa djecom sa posebnim potrebama,što jeste jedan mali korak,ali dalja aktivnost bi trebala ići na angažman stručnih lica u školama poput defektologa-logopeda,defektologa-oligofrenologa na području općine Bosanska Krupa“,mišljenje je logoped-defektologa Nermina Toromanovića koji je angažiran kroz prijekat „I mi smo tu“ u Dječijem obdaništu i djačkom domu“ u Bosanskoj Krupi.

Učiniti i pokazati da sva djeca imaju jednaka prava,da nema mjesta marginalizaciji djece kojima je potrebna posebna pažnja,kao i da inkluzivno obrazovanje nema alternative,te uključiti u to  sve organizacije civilnog društva,nadležne ustanove i lokalnu zajednicu, osnovna je svrha ovog projekta.

Ukupna aktivnost ovog projekta „I mi smo tu“ je vrijedna 55 hiljada konvertibilnih maraka.Projektne aktivnosti su vidljive u napretku u odgojno-obrazovnom radu,ali i stvaranju kvalitetnijih uvjeta za ugodniji boravak djece u našoj javnoj ustanovi.Uz cijeli ovaj rad sa stručnim licima i djecom koja su iz više razloga marginilizirana u cilju njihove socijalizacije i uspostavljanju jednakih prava,na našoj ustanovi se izvode i radovi na utopljavanju zidova,u cilju boljih uvjeta boravka,ali i ušteda u procesu zagrijavanja naše ustanove.Posebno bi istakla ovu današnju, jednu iz aktivnosti, kroz koju je angažiran logoped.Vidjeli ste i sami prepunu našu prostoriju sa roditeljima i djecom koja i ne idu u vrtić,a koji su iskoristili priliku da svoje djece sa govornim oštećenjima povedu do stručnog lica, radi konsultacija ili potrebne terapije.I ovaj prijekat,uz brojna mišljenja iz naše općine,i nas i zdravstvenih radnika,i uposlenih u školstvu, jednostavno je pokazao da se moramo zajedničkim angažmanom izboriti da u našoj općini logopeda imamo stalno“-izjavila je Almira Šertović,direktorica JU „Dječije obdanište i djački dom“.

Prisustvo logopeda i kroz samo ovaj projekat mnogo znači roditeljima koji djecu najčešće privatno ,svojim sredstvima vode na preglede,vježbe i ocjenu stepena oštećenja u susjedni Cazin ili neki drugi grad.

Dva i pol mjeseca sudjelovanja u ovom projektu je jedno novo i vrijedno  iskustvo za roditelje.Ja sam posebno zadovoljna sa angažmanom logopeda, jer moja djevojčica ima problem izgovora slova „L“.Uz savjete sa logopedom napredak je vidljiv i ja bih pozvala sve roditelje da se uključe u ovakve projekte,da ne budu skeptični, jer i kroz ovo malo vremena, može se riješiti veći dio briga koje imamo na ovom polju gdje djeca imaju manja govorna oštećenja.U svakom slučaju,u današnjoj  besparici,ovo je jedinstvena prilika da pomognemo našoj djeci,ali i da uputimo svima koji odlučuju da nam je u općini Bosanska Krupa neophodan logoped koji će stalno raditi.Jer djeca kojima je potrebna dodatna pažnja trebaju imati jednaka prava da svoje poteškoće isprave ili umanje uz stručno lice“-riječi su roditeljice  Sanele Osmanagić.Njeno mišljenje dijelili su i drugi roditelji koji su strpljivo čekali svoj termin kod logopeda-defektologa.

Roditelji djece sa govornim manama i zaposleni u „Dječijem obdaništu „ i kroz ovaj projekat apelirali su još jednom na nadležne, da je na području općine Bosanska Krupa potreban logoped i pozvali lokalnu upravu općine Bosanska Krupa,Dom zdravlja Bosanska Krupa,škole i organizacije civilnog društva da povedu zajedničku akciju i animiraju nadležne kantonalne vlasti, da u nekoj od navedenih institucija obezbjede stalno prisustvo logopeda.

Projekat „I mi smo tu“,mjeren samo po ovoj aktivnosti, ostvario je,uz sve ostale, veliki korak u boljem razumijevanju drugačijih koji bi trebali  imati jednaka prava i jednake šanse za čivot i rad.

Direktorica Almira Šertović je spremna logopedsku opremu koju ima u  JU „Dječije obdanište i djački dom“ustupiti, ukoliko se prepozna velika potreba za angažmanom logopeda i ukoliko iskustva i iz projekta „I mi smo tu“ osvjeste nadležne da u narednoj godini sistematiziraju ovakvo radno mjesto i obezbejede sredstva za njegovo  stalno upošljavanje na području općine Bosanska Krupa.

Dževada Štancl

 

 

 

Tri godine za legalizaciju bespravno sagradjenih objekata,

uz niz olakšica i  jednostavnu i jeftiniju proceduru

Bosanskokrupska općina spremna da zakonski legalizuje

više hiljada bespravnosagradjenih objekata

 

 

Ništa različito stanje kada je u pitanju nelegalna gradnja u svim bosanskohercegovačkim općinama već davno je identificirano i na području opčine Bosanska Krupa.Tokom svih poslijeratnih godina,u više navrata pokušalo se i u ovoj lokalnoj zajednici,prateći zakonske propise, zaustaviti ovakav način gradnje,ali šarolikost zakonskih propisa,pa i volja političkih struktuura, uvjetovale su samo stalno odgadjanje punog angažmana u ovoj oblasti.

Teška ekonomska situacija,posljedice rata i stepen uništenosti objekata i gradnja porodičnih objekata donatorskim sredstvima,nedovoljan kapacitet stručnog nadzora na ovom gradnjom, bili su uzroci koji su išli na ruku svima onima koji su,često da bi stvorili mjesto za stanovanje svojoj porodici, gradili bez odobrenja i potrebnih dozvola.

Po podacima koje je iznijela općinska urbanističko-gradjevinska inspektorica, slučajevi bespravne gradnje bilježe se još od početka sedamdesetih godina,mada je najveći broj sagradjenih objekata identificiran u poslijeratnom periodu.Procenat bespravno sagradjenih objekata,koji sigurno nije bezazlen,po procjeni u nadležnoj Službi za gradjenje,prostorno uredjenje i zaštitu okoliša kreće se oko 65 %,odnosno toliko sagradjenih,dogradjenih i rekonstruisanih objekata nema nikako ili nema potpunu dokumentaciju koja bi obezbjedila legalnost njihove gradnje.Dosadašnji javni pozivi za njihovu legalizaciju i rad u okviru nadležne Službe i inspekcijskog organa, imaju rezultat u svega nešto više od sedam stotina predmeta za koji su gradjani općine Bosanska Krupa do sad  podnijeli zahtjev.

Posljednje izmjene Zakona  o prostornom uredjenju i gradjenju ,prečiščeni tekst, koji je izmjenjen i dopunjen  u julu mjesecu ove godine, ostavio je svega šest mjeseci da se u skladu sa njim u lokalnim upravama usklade Odluke o legalizaciji bespravno sagradjenih objekata,prvenstveno poštujući krajnji rok za mogućnost legalizacije koji , po prvi put ,ima krajnji fiksni datum do 31.12.2016. godine.

Općina Bosanska Krupa koja  po  orto-foto smimku iz 2008. godine ,ima oko 13 000 sagradjenih objekata po procjeni nadležne općinske Službe, ima u postotku  i 65% objekata koji nemaju potrebnu dokumentaciju koja bi odgovarala statusu zakonski sagradjenih objekata.

Dosta objekata je popisano kroz više aktivnosti posebnih timova, a kako su naglasili iz inspekcijske službe općine Bosanska Krupa za ovu oblast izvršiće se  i u skorije vrijeme i evidentiranje i  popis svih objekata na terenu općine u naredno periodu.

U cilju što bolje informiranosti gradjana općine Bosanska Krupa o mogućnostima za legalizaciju u lokalnoj upravi su pokrenuli i aktivnosti na pojašnjavanju cjelokupne problematike oko bespravne gradnje,njene legalizacije u skladu sa važećim zakonom i općinskom odlukom,općim ciljevima da se što više nelegalnih objekata zakonski uknjiži,kao i o svim situacijama u koje graditelji ovakvih objekata u koje mogu doći ako do kraja godine ne ispune svoju obavezu.

Kako su nam kazali,osnovni cilj nije da se pristupi rušenju svega sagradjenog bez dokumentacije već legalizacija maksimalnog broja objekata u skladu sa zakonom.

Po prvi put u Zakonu je preciziran konkretan datum do 31.12.2016. godine kao krajnji rok za legalizaciju što obećava da će se odnos prema ovoj problematici uozbiljiti,kako od strane općinske Službe ,tako i od samih gradjana.

„Općina Bosanska Krupa se potrudila da ovaj proces pojednostavi i da u neku ruku olakša ovaj proces,kroz efikasniji rad,pojednostavljenje procedure,mogućnosti  obročnih plaćanja i još nekih olakšica.Dovoljno je doći na info-pult općine Bosanska Krupa ili Centar za izdavanje dozvola i uzeti obrazac u kojem je tačno navedeno šta treba za postupak legalizacije.Zaista sva dokumentacija se može lako dobiti ukoliko se gradjani odluče na legalizaciju.Takodjer ,u lokalnoj upravi se radilo i na pojeftinjenju samog procesa legalizacije i u tom segmentu je došlo do značajnaog smanjenja naknada.

Općina Bosanska Krupa je omugućila i svima koji se odluče na legalizaciju objekata mogućnost plaćanja u ratama,što je zaista bilo neophodno, ako se uzme u obzir da većina gradjana ima mala mjesečna primanja.Najveći broj objekata u procesu legalizacije ima i olakšicu iz Zakona o pravima boračkih populacija,a to znači da su svi oni koji su sagradili bespravni objekat,a pripadaju boračkim kategorijama,oslobodjeni  bilo kakavih plaćanja za prvi stambeni objekat  površine do 200 kvadratnih metara,kao i do 150 kvadrata  poslovnog prostora.Isto pravilo se odnosi i na nezaposlene demobilisane  borce.Smatramo da ima dovoljno vremena da se naši gradjani i gradjanke odazovu ovom pozivu.Cilj koji ima lokalna uprava i nadležna Služba nije da se poruše objekti već da se maksimalan broj mogućih objekata legalizira.To je neophodno jer i općina je obavezana istim Zakonom, kao što su obavezani sami gradjani.I jedni i drugi će podlijegati zakonskim rigoroznim sankcijama, pa legaliziranje ovakvih objekata je tako zaista podjednako važno  i za grdajane i za općinske Službe koje su zadužene za ovu oblast.“-rekao nam je Suad Aličević,stručni suradnik za upravno-pravne poslove u Službi za gradjenje, prostorno uredjenje i zaštitu okoliša općine Bosanska Krupa.

U nadležnim općinskim službama računaju da će gradjani ispuniti svoju zakonsku obavezu i da neće doći u situaciju da se poslije ovoga datuma nadju u situaciji da podliježu kaznenim odredbama i mnogim drugim neprijatnostima u ostvarivanju drugih prava.

„Uz sve ovo uvijek naglašavamo da je najbolji način da se gradnja ne započinje bez predhodno izvadjene urbanističke,gradjevinske i sada po novom Zakonu i Lokacijske informacije.Svakodnevno imamo brojne prijave bespravne gradnje,odlaskom na teren i sami uočavamo takve postupke koji daju mnogo više posla i onima koji se odluče na takvu gradnju i Službama koji takvu gradnju trebaju spriječiti.Do ovog krajnjeg roka takvu gradnju bi trebalo dovesti u zakonske okvire.Napomenula bih, da se ne radi samo o gradnji novih objekata,već se bespravnom gradnjom smatraju sve nadogradnje ,rekonstrukcije na objektima koje su učinjene od 1974. godine,a koje nemaju potrebnu dokumentaciju.To je propisao osnovni Zakon,propisao je šta je potrebno da se legalizuju takve gradnje i zato je potrebno kvalitetnije informisati gradjane o njegovim odredbama,osobito bosanskokrupske gradjane koji stalno ne žive u svojim objektima,ne rade ovdje, a koji imaju nelegalno izgradjene objekte.I oni su dobrodošli u Općinu Bosanska Kreupa,mi ćemo se maksimalno potruditi da u vremenu dok borave u našem gradu,da  uradimo što više toga oko ovog postupka.Kazala bih takodje da postupaka  legalizacije ima i složenih i lakih,što zavisi od lokacije gdje je objekat sagradjen,samog stanja na terenu,uredjenosti zone i izradjenosti prostorno-planske dokumentacije.Zavisi takodje i od toga da li je napravljen na gradjevinskom ili poljoprivrednom zemljištu,da li se možda nalazi u vodozaštitnom pojasu rijeke Une ili Krušnice, od mnogo drugih specifičnosti.I sama dužinapostupka  legalizacije zavisi se od dosta faktora,zato je dobro da  legaziranje gradjani započnu što ranije,odnosno da ne čekaju  krajnji rok.Takodje bi željela upoznati gradjane da se već veliki broj naših sugradjana suočava sa novim problemima i u drugim stvarima ako nema legaliziran objekat.Bez legalizacije ne može napraviti nijedan ugovor,ne može sprovesti ostavinsku raspravu,ne može prometovati imovinu,niti dobiti potvrdu da je vlasnik tog objekta.Sa,svega 10% prijava za legalizaciju do sada  ne možemo biti zadovoljni i apeliramo zato da se sami gradjani ozbiljnije odnose prema ovome.Uz dužno poštovanje i uvažavanje cjelokupne situacije i ekonomske krize ovo je proces koji se mora dovesti u zakonske okvire. koristiće i općini,ali  i najviše grdjanima.“-naglasila je Asima Mušić,urbanističko-gradjevimska inspektorica općine Bosanska Krupa.

Koraci koji su načinjeni u općini Bosanska Krupa na polju legalizacije bespravno sagradjenih objekata pozdravljeni  su od viših nivoa vlasti kao dobar model kojim se lokalna zajednica,uvažavajući fiksirani rok do 31.12.2016. godine,upustila u efikasno riješavanje sveprisutnog problema bespravne gradnje.Zakon je jasan i obvezujući i tu nekih velikih izmjena u narednim godinama zasigurno neće biti.

Želeći biti na usluzi gradjanima koji su gradili bez propisane dokumentacije,a u cilju što večeg broja objekata koji će dobiti legalitet,  lokalna uprava se potrudila i istovremeno pojednostavila i pojeftinila proces legalizacije, uz brojne druge olakšice na području bosanskokrupske općine.

Istovremeno,otvorila je svoje telefone i posjete u okviru Centra za pružanje usluga gradjanima  za sve dodatne informacije oko legalizacije,uz maksimalnu angažiranost i pomoć u složenijim procesima legalizacije.

Svi oni koji planiraju početi bilo kakvu gradnju ili dogradnju na području bosanskokrupske općine  pozvani su da sve to čine poslije pribavljanja dokumentacije,a oni koji su već sagradili da se odazovu još jednoj ukazanaoj prilici i obezbjede legalnost svoje imovine.

Sve u cilju da se izbjegnu oštre kazne za za vlasnike bespravno sagradjenih objekata i krajnju sankciju-njihovo rušenje,odnosno da se gradjani ne uvjere na sopstvenim propustima da je bespravna gradnaja mnogo skuplja od onog novca(ako podliježu plaćanju) koji bi utrošili da su prije gradnje pribavili potrebnu dokumentaciju.

Dževada Štancl

 

 

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 392 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« Juli 2012 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda