Kako imamo sve više novca, a sve manji životni standard

Da bismo u potpunosti mogli razumjeti životni standard u našoj zemlji, treba početi od odnosa prosječnih primanja i prosječne potrošnje jednog građanina.

Ukupni životni standard može biti prilično složen i višestruk i to je mjera da se napravi razlika da li je društvo razvijenije ili ne. Također je važno imati na umu da životni standard može značajno varirati unutar zemlje ili društva i često je teško napraviti direktna poređenja između različitih društava ili zemalja.

Potrošačka korpa se koristi kao mjera inflacije i promjena u standardu života. Indeks potrošačke korpe se bazira na cijenama tih proizvoda i usluga i pokazuje kako se one mijenjaju s vremenom.

Različite države imaju različite metode za izračunavanje indeksa potrošačke korpe i različite korpe proizvoda i usluga koji se uzimaju u obzir. Na primjer, u Americi, Bureau of Labor Statistics (BLS) koristi cijene od oko 80,000 proizvoda i usluga za izračunavanje indeksa potrošačke korpe za konačne potrošače (CPI-U).

Osnove životne stvari

Ova korpa uključuje proizvode poput hrane, odjeće, prijevoz, komunikacije, i usluge poput liječenja i školstva.

To su opći univerzalni standardi koji su bazni, no BiH kao kompleksno uređenje, osim ovih navedenih, ima dodatnih problema s političkom nestabilnošću u zemlji, kao i sa nedostatkom sporog ekonomskog razvoja.

 

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2022. iznosila je 2.991,44 KM, dok je prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2022. iznosila je 1.139 KM, što je posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku.

Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,07 posto, a minimalnom platom 18,15 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Inertnost građana

Samu potrošačku korpu čine: prehrana - 44,85 posto, stanovanje i komunalne usluge - 13,12 posto, higijena i održavanje zdravlja - 8,34 posto, obrazovanje i kultura - 10,36 posto, odjeća i obuća - 12,03 posto, prijevoz - 4,61 posto, te održavanje domaćinstva - 6,69 posto.

Građanski bunt nije na zavidnom nivou, te možemo reći da su ljudi većinom potišteni i inertni po ovom pitanju.

 

Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača "Futura" kazao za Klix.ba da smo mi ove godine ostvarili rekordne prilive novca, ali da ništa od toga nije vraćeno građanima.

"To je bila izuzetna prilika da se vrate subvencije građanima, da se pomognu penzioneri, poljoprivrednici i ostali i zaista je bilo novca da lakše preprodimo poteškoće inflacije. Jasno je da je vlast mogla učiniti više da se smanje cijene ukupne potrošačke korpe čak i do nekoliko stotina maraka", naveo je Bago.

Marin Bago

Navodi da smo mi jedina zemlja čije vlasti nisu poduzele nikakve mjere, osim izrazito populističkih 100 KM prije izbora i 1.080 KM pomoći budžetskim korisnicima, iako smo svi mi vlasnici tog proračuna.

700 KM nam više treba nego prošle godine

 

"Prošla godina je zaista bila jedna propuštena prilika i nadam se da ove godine nećemo propustiti priliku jer mi vremena više nemamo. Nas je sve manje i manje. Prošle godine nas je napustila jedna čitava Tuzla, pretprošle, čitava Banja Luka, bit ćemo bukvalno u situaciji da u narednim godinama nemamo ljudi", upozorava.

Jasno naglašava da građanima u ovom mjesecu treba skoro 700 KM više za iste stvari kao prošle godine.

"Troškovi života su se izuzetno povećali i mi smo dugi niz godina u fazi odricanja od sasvim normalnih stvari poput kulture, sporta, higijene. Mi se svega toga odričemo u svoje ime, u ime svoje djece i nekako se dugi niz godina navikavamo na to stanje. To nigdje ne može proći sa ovolikom šutnjom građana, da nam se ovoliko pokvari kvalitet življenja, a da jedna sveopća šutnja jasno pokazuje da smo mi jedno bolesno društvo", zaključio je.

Tužna je činjenica da je BiH druga najsiromašnija država u Evropi mjereno po bruto domaćem proizvodu po stanovniku i po standardizovanoj individualnoj potrošnji po stanovniku, a brojni građani samo nastavljaju da žive na rubu siromaštva.

Po dobro poznatom slijedu događaja, jaz između bogatih i siromašnih mogao bi u narednom periodu postati još veći, a poruke da su povećane plate popravile kvalitetu života postala bi općeprihvaćena laž.

(KLIX)

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 74 puta

Radio BK LIVE

 

BOSANSKA KRUPA Vrijeme  

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 2493 gostiju i nema prijavljenih članova

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa. Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi. ...

KONTAKT

+387 37 471 111 Direktor/Marketing (tlf/fax)

+387 37 476 514 Izvršni direktor za program

+387 37 476 515 Režija/Studio

+387 37 470 005 Redakcija

e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Bosanska Krupa u slikama

KrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupaKrupa