Za Unsku prugu brojne inicijative, ali slaba realizacija

Unsko-sanski kanton ima vrlo povoljan geostrateški položaj i blizinu Europskoj uniji i Jadranu. Ima izvrsnu prirodnu okolinu, parkove, aleje i ljepoticu rijeku Unu. Njegovo bogatstvo je i veliko kulturno-historijsko naslijeđe, stare gradove i bogatu bosansku kuhinju. To mu daje šansu za razvoj turizma, a uslov je bolja saobraćajna povezanost. Zato Unsko-sanski kanton zaslužuje civilni aerodrom u Bihaću i prugu Sarajevo – Bihać, koja bi kroz susjednu Hrvatsku išla radno u luku Ploče i tako otvorila mogućnosti privrednog razvoja ovog dijela Bosne i Hercegovine.

 

„Unsku prugu treba revitalizirati za lokalnu, regionalnu i međunarodnu upotrebu. To je pruga s najnižim prijevojem na relaciji Jadran – zaleđe (762m n/m). Revitalizacija bi se mogla odvijati po programu BiH ili Hrvatskih željeznica, a u širem kontekstu i potreba Mađarske na relaciji od Budimpešte, Zagreba, Bihaća, do Splita ili Zadra prema italijanskoj luci Bari i dalje. Lokalne potrebe su u prijevozu robe sa područja USK-a (gips, dolomiti, drvo), te naglašenim potrebama turizma itd. Put od vizije, misije, strategije do realizacije programa može biti kraći ili duži. Potrebe zapošljavanja su veoma akutne i traže brža rješenja“, rekao je Omer Đug, magistar ekonomskih nauka i jedan od prijeratnih načelnika Općine Bihać.

 

Vrijednost infrastrukture 2,5 milijarde KM

 

Vrijednost željezničke infrastrukture nekadašnje Unske pruge procjenjuje se na preko 2,5 milijarde KM. Ovom prugom se prije rata prevozilo milion i po putnika i četiri miliona tona roba, a mnogi smatraju kako ona i danas ima značajnu perspektivu i može postati pokretač ekonomskog razvoja ovog dijela Federacije BiH.

 

„Opće je poznato da bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji vid transporta od sjevera do juga Hrvatske, preko Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, te dalje prema Evropi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske luke s lukama unutarnje plovidbe kao što je Vukovar i dalje sa drugim mrežama riječnih puteva kroz EU - koridor sjeverno more - Rajna - Dunav i sve do luka Crnog mora. Na ovaj način bi se zadovoljili evropski standardi od 85 posto teretnog prevoza željeznicom i 15 posto prevoza cestama, a sada u BiH imamo obrnutu situaciju, dok je na USK taj odnos još i nepovoljniji, uz sve negativne implikacije cestovnog transporta, od uništavanje puteva pa do ogromnih troškova prijevoza što značajno smanjuje konkurentnost domaće privrede“, pojašnjava Hajrudin Havić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

 

Brojne inicijative, ali slaba realizacija

 

Glavni problem predstavlja dionica od Martin Broda do Knina dužine 64 kilometara u nadležnosti Hrvatskih željeznica, i koja nije u funkciji isključivo radi nezainteresiranosti naše strane, po svemu sudeći radi velikog uticaja ”kamionskog lobija”, unatoč činjenici da je 26. januara 2001. godine, ratifikovan Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o načinu korištenja i održavanja željezničke pruge Bihać-Knin i obavljanju nadzora od strane državnih graničnih organa, potpisan u Martin Brodu, na što je dobijena i saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na osnovu Odluke PS BiH broj 45/01 od 24. jula 2001. godine.

 

„Mi smo već nekoliko puta iza rata pokretali inicijativu o revitalizaciji Unske pruge ali nažalost to do sada nije urađeno. Imajući u vidu da sav transport prema Unsko-sanskom kantonu ide saobraćajem preko loših cesta. Imajući u vidu sve navedeno, smatram opravdanim i neophodnim da se u interesu građana i privrede Unsko-sanskog kantona, FBiH i države BiH, Vlada FBiH u saradnji sa drugim državnim institucijama svih nivoa preduzme hitne mjere i aktivnosti s ciljem revitalizacije Unske pruge i stavljanja u funkciju ovog vrlo vrijednog i značajnog želježničkog pravca. Ako se želi pomoći Krajini i Krajišnicima onda treba izdvojiti sredstva za to, umjesto što se radi put od Lašve prema Travniku. Mislim da je sva ova priča o talgo voza i povezivanja Sarajeva i Bihaća, samo obično politikanstvo i da se to neće realizirati kao što se nije realiziralo ni sve ove godine“, smatra Havić.

 

federalna.ba/agencija Anadolija

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 30 puta

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 231 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« Decembar 2017 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda