Mauris tincidunt euismod

Još jedan prijevod višestruko nagrađivanog romana Faruka Šehića je razumljiv na još jednom jeziku.

Od ovih martovskih dana ,na maternjem jeziku,“Knjigu o Uni“ će čitati u Republici Italiji.

Nagrada „Meša Selimović“ je bilo regionalno priznanje za najbolji roman 2011-te,a slijedila je i nagrada Europske unije za književnost 2013-te.U Bosni i Hercegovini četiri izdanja,kod susjeda više izdanja.

Roman „Knjiga o Uni“Faruka Šehića je nagradom Europske unije za književnost dobio priliku da ga čitaju ljubitelji književnosti i književni stručnjaci izvan regiona,odnosno ta nagrada je dala je priliku književniku Faruku Šehiću da ga  prepozna svijet kao jednog od najtalentiranijih mladih književnika.Kako su kazali ,prilikom dodjele nagrade,cilj nagrade je da potencijalnih pola milijarde čitalaca dobije  uvid u najbolju novu europsku književnost,te da uz to, kroz program Kreativne Europe pisci dobiju potporu za prevođenje svojih djela kako bi oni doprinjeli  kulturnoj raznolikosti.

Faruk i „Una“ su tako potekli,poslije izdanja na hrvatskom,srpskom,slovenačkom,makedonskom,bugarskom i na najkorištenijem svjetskom jeziku. Londonski Guardian objavio je recenziju „Knjige o Uni“ bosanskohercegovačkog pisca Faruka Šehića, kada je ona prošle godine doživjela svoje izdanje na engleskom jeziku, pod nazivom: Quiet Flows the Una,što je  za Faruka,njegov roman,ali i bosanskohercegovačku književnost ,bilo iznimno priznanje.

Prijevod na italijanski jezik se očekivao već neko vrijeme i ovih dana mediji i biblioteke su objavili da je, od danas, „Knjiga o Uni“ podarena italijanskim čitaocima.

Ostaje da čekamo koji će biti slijedeći jezik na kojem će se prevoditelji uhvatili u koštac sa sjajnim rečenicama ,mislima i simbolikom lirskog romana „Knjiga o Uni“.Jer,po ocjeni književnih stručnjaka ovaj roman pored toga što traži izvrsnog čitaoca,treba u prevođenju i savršenog prevoditelja,da bio to što jeste :poseban roman koji ima mjesto u najboljoj novijoj europskoj literaturi,a koji je napisao poseban pisac,koji je uz to iz Bosanske Krupe,sa rijeke Une,uvijek tamo na prostoru od krupskog  Pačjeg do Unadžika i kad je daleko na obalama nekih drugih rijeka.

Dževada Štancl

Faruk knjiga

U dokumentima Mihajla župana Sanskog, davne 1264. godine prvi put je spomenuta Otoka, pod nazivom Insula, da bi dolaskom Osmanlija nosila naziv Ada-i kebir (Veliki Otok). Vladari Bosanske Otoke bili su Babonići-Blagajski. Otoka je 1418. godine formalno postala kraljevski grad, ali su kneževi Babonići-Blagajski i dalje bili njeni stvarni gospodari.

Šestog aprila 1941. Nacisti su napali našu bivšu državu.Nijemci su 16. aprila ušli u Bos. Otoku. Oružani ustanak u otočkom kraju počeo je 29. jula 1941. godine. 25. aprila 1945. godine Bos. Otoka bila konačno oslobođena. U tadašnjoj otočkoj općini bilo je 1027 žrtava fašističkog terora.

Bosanska Otoka je do 1958. godine bila opština, kojoj su pripadala naselja Banjani, Baštra, Srednji Bušević, Glavica, Ivanjska, Jezerski, Ljusina, Mahmić Selo, te je brojala oko 9.600 stanovnika.Od te godine pripojena je opštini Bosanska Krupa.

U periodu poslije drugog svjetskog rata Bosanska Otoka je počela svoj napredni urbani razvoj,kako u privrednoj ,tako i društvenim oblastima.Posebno su se isticali rezultati koje je u okviru Šipad-Une,ostvarivala tvornica „Otočanka“.

U noći između 6. i 7. septembra 1991. godine u Bos. Otoci je uhapšen Milan Martić, tada u funkciji ministra unutrašnjih poslova. Martićevo hapšenje je postalo događaj koji je nagovjestio da rat nije daleko od Bosanske Krupe,Bosanske Otoke i cijelog kraja.

U utorak 21. aprila 1992. godine agresija na našu zemlju surovo je došla u Bosansku Krupu,a i Bosansku Otoku. Zapaljene su prve kuće na Crkvini,a Otočani su u panici napuštali svoje  mjesto. Prvi dan preko dvije stotine dobrovoljaca su krenuli na Stražbenicu sa lovačkim naoružanjem.Drugi napad na Bosansku Otoku je bio 27.maja 1992. godine.Otočani,kao izvrsni borci 511-te slavne dali su nemjerljiv doprinos odbrambeno-oslobodilačkoj borbi protiv agresora i dolasku slobode u našu općinu.

 U Bosanskoj Otoci na Šehidskom spomen-obilježju upisana su imena 205 otočkih boraca,imena smrtno stradalih civila,boraca koji su preminuli poslije rata i ubijene otočke djece.

Bosanska Otoka je rodno mjesto velikog broja likovnih umjetnika.

U Bosanskoj Otoci je posljednjih godina,uz brojne infrastrukturne projekte,izgrađen Dom kulture u kojem radi nekoliko udruženja koja su nosioci kulturnih dešavanja u otočkoj čaršiji,ali i u općini Bosanska Krupa.

Najstarije kulturno-umjetničko društvo na području općine “Mladost“ je dugogodišnji organizator Međunarodne smotre folklora,a Aktiv žena Otoka kao svoju tradicionalnu aktivnost izdvaja Izložbu ručnih radova u povodu Međunarodnog dana žena.

Aktivno radi i lovačko udruženje,a posebno dobre rezultate bilježi Sportsko društvo „Sloga“,posebno, u svim nogometnim selekcijama.

Bosanska Otoka ima nešto što, kažu, nema niko drugi u Evropi.Naime, ova čaršija je jedina koja se može pohvaliti time da ima džamiju na adi, riječnom ostrvu.

Uprkos čestim poplavama uz rijeku Unu, ova džamija nikada nije poplavila, ali je četiri puta rušena i obnavljana, uključujući i posljednji put početkom agresije na BiH. Otočani su se svaki put vratili i obnovili džamiju koja je simbol ove čaršije. Početkom rata agresor ju je minirao do temelja, a obnovljena je i zvanično otvorena ovakva kako danas izgleda 29. aprila 2001. godine.

Danas je 753-ći rođendan građana i građanki Bosanske Otoke.Čestitke iz kolektiva Radio Bosanska Krupa.

Dževada Štancl

Od sutra šesnaestog do osamnaestog marta, Bosna i Hercegovina će biti domaćin Međunarodne konferencije o medicinskom i biomedicinskom inžinjeringu. U Sarajevu se ove godine očekuje se oko 500 učesnika iz oko 40 zemalja svijeta. Na konferenciji će biti prezentovano 120 naučnih radova publikovanih u Springeru, 3 industrijske radionice, mogućnost finansiranja start up ideja, povezivanje sa najpoznatijim svjetskim stručnjacima, te odličan zabavni program. Konferenciju organizuje nevladina organizacija  Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH čiji je predsjednik mladi bosanskohercegovački doktor nauka Almir Badnjević iz Bosanske Krupe.

Almir Badnjević prvi je bosanskohercegovački doktor nauka iz oblasi bioinžinjeringa. Rad mladog doktora je prepoznao i ugledni američki magazin Marquis te ga je svrstao na listu najistaknutijih ljudi na svijetu “Who is Who in the World” .

Marquisova publikacija je godinama standard za sveobuhvatnost i pouzdanost biografskih podataka najznačajnijih osoba na svijetu iz svih oblasti djelovanja,od ekonomije, politike, nauke do sporta, umjetnosti i kulture. Almir Badnjević u junu mjesecu 2016. godine je predložen kao jedan od kandidata čija biografija može da se nađe u Marquis Who’s Who in the World za 2016. godinu. “U novembru 2016. je upisan među 3% ljudi u svijetu.Almir Badnjević je tada rekao da mu  je čast i kao jednom 31-godišnjaku biti među 3% najuspješnih ljudi u svijetu iz različitih oblasti, među kojima su i dobitnici Nobelovih nagrada, uspješni biznismeni, najpoznatiji naučnici.

Od 2014-te godine, Almir Badnjević i nekoliko njegovih kolega, predano su radili kako bi oblast bioinžinjeringa u BiH podigli na viši nivo. Danas, kaže, ispunili su gotovo sve svoje ciljeve. Oformljeno je Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH kojeg čine istaknuti stručnjaci iz inžinjeringa, medicine, farmacije, biologije, hemije i genetike iz BiH. Društvo je sada zvanični predstavnik BiH u Internacionalnoj Federaciji za medicinu i bioiogiju .U BiH su  kreirali  jedinstveni odsjek za genetiku i bioinžinjering na Međunarodnom Burch Univerzitetu, koji je jedini u regionu,  gdje studenti imaju priliku da uče o ovoj relativnoj novoj grani nauke. Uspostavili su i jedan od najopremljenijih laboratorija za testiranje medicinske opreme u Evropi, laboratorij „Verlab”,a po riječima Almira Badnjevića ova oblast u BiH je zaživjela u punom kapacitetu ,te da je sada naša zemlja jednakopravna sa Japanom, SAD-om, Njemačkom i Austrijom.

Almir Badnjević radi i kao docent na Fakultetu inžinjeringa i IT-a, Internacionalnog Burch univerziteta i na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Već godinama radi kao stručnjak iz prakse na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

U Sarajevo sutra, odnosno u BiH, dolazi svjetska elita. Kao pozvani predavači dolaze najistaknutiji stručnjaci iz oblasti biomedicinskih signala i sistema, nanotehnologije, biomaterijala, genetike, kliničkog inžinjeringa i neuronskog inžinjeringa.

U okviru konferencije,sedamnaestog marta u Sarajevu biće promoviran i univerzitetski udžbenik „Uvod u nanotehnologiju“,čiji su autori Enisa Omanović-Mikličanin i Almir Badnjević,a promociju knjige će voditi prof.dr.sc. Ervin Sejdić  sa američkog Univerziteta u Pittsburghu i prof.dr.sc. Ratko Magjarević sa Sveučilišta u Zagrebu, gdje je doc.dr.Almir Badnjević doktorirao.

Dževada Štancl

Dobro zapamtite ime Zinedina Mustedanagića. U Češkoj ga već tretiraju kao veliku buduću zvijezdu. Porede ga sa čuvenim Rosickyem, bivšim  reprezentativcem Češke i zvijezdom Arsenala.I stvarno Zinedin posjeduje nevjerovatan talenat. U Spartu je došao kao dijete. Igrao je za sve selekcije ovog kluba iz Praga.Nakon što je potpisao profesionalni ugovor u Sparti su odlučili da iako je po stažu još junior prekomanduju u seniore. Tako kao posuđen igrač nastupa za Duklu. Za klub iz Praga je već odigrao nekoliko utakmica, te se upisao i u listu strijelaca u prošlom kolu u duelu protiv Jabloneca.„U Dukli sam se dobro snašao. Zadužio sam dres sa brojem 11. Već sam imao priliku i da postignem prvijenac u najjačem rangu takmičenja u Ćeškoj. Taj gol mi puno znači. Posvetio sam ga svojoj porodici, koja je iz Bosne došla sa mnom u Češku. Oni su mi najveća podrška u svemu“.Kapiten je juniorske reprezentacije koju uskoro čeka elitni krug kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo.„Imamo dobru ekipu. Nedavno smo deklasirali Srbiju u Pazovi. To najbolje govori da ova generacija posjeduje kvalitet. Vidjet ćemo, kako ćemo završiti drugi krug. Već u prvom kolu igramo protiv Francuske. Ta utakmica će dati jasnu sliku o našim  šansama za plasman na EP. Uz malo sreće mogli bi biti sudionici narednog prvenstva Europe za igrače do 19 godina“.Zinedin slovi kao veliki potencijal bh. fudbala. Njegove želje su jasne.„Moj san je igrati za „A“ reprezentaciju. I vjerujem da ću ubrzo preko mlade selekcije doći do najdražeg dresa. Vjerujem da ću uspjeti u svojim namjerama“.Nedavno je Sakib Malkočević, najuspješniji selektor koji radi u NSB iH izjavio da ste Vi već sada kompletan igrač i da zaslužujete mjesto u „A“ timu.„Malkočević mi je puno pomogao dok sam igrao za kadetsku reprezentaciju. A nastupao sam u dva ciklusa. On je dobar trener i čovjek“.Bilo je govora da se nalazite na meti Juventusa?„O tome ne želim razmišljati. Imam ugovor sa Spartom i tamo se vraćam već na ljeto. Sada sam u Dukli. Stičem, potrebno iskustvo. A jednog dana bi volio igrati za neki veliki europski klub“.Smatra da naš državni tim ima velike šanse da se plasira na Svjetsko prvenstvo u Rusiju.„Realno sa Belgijom ćemo se boriti za prvo mjesto. Jesu, oni trenutno u prednosti, ali optimista sam i vjerujem u Džeku, Ibiševića, Lulića, Begovića, Pjanića“, kazao je Zinedin Mustedanagić za fantasysport.ba.

Predstavnici građanskog foruma „Bihaćka građanska inicijativa“ profesori Halid Dedić, Halid Merdanić i Jusuf Lonić posjetili su danas načelnika Općine Bosanska Krupa Armina Halitovića. Od njega, kao i od gradonačnika Bihaća i načelnika Cazina, te premijera Vlade USK, traže podršku u provođenju inicijative za zaštitu srednjeg toka rijeke Une.

 

Profesori smatraju da je formiranjem NP „Una“ zaštićena rijeka Una u svom gornjem toku ali da je srednji tok rijeke, koji teritorijalno pripada Bihaću, Bosanskoj Krupi i Cazinu, bez ikakve zaštite, te da se taj problem mora rješavati što prije. Zbog toga su oživjeli već započete aktivnosti na zaštiti toka od Bihaća do Bosanske Otoke.

 

„Tim prije što se u dolini rijeke Une od Brekovice (Kostela) do Bosanske Krupe, na dužini 20 km, kao nastavak NP „Una“ izdvaja za zaštitu važno područje, tzv. Grmuški rezervat, kao poseban geoformološki fenomen. Struka smatra da područje rijeke Une sa Grmuškim revervatom, kao prirodnim bogatstvom neponovljivih fenomena i biodiverzitetam posjeduje uslove za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a“ kažu profesori i naglašavaju da se u djelu srednjeg toka nalaze klisure visine 300 m, izdignute iznad vode, na njima mnoge biljne i životinjske vrste koje tek treba istražiti.

 

Sve su to razlozi zbog kojih od Bihaća, Bosanske Krupe i Cazina traže da svoje teritorijalne dijelove proglase zaštićenim područjem od posebnog interesa kako bi se ta zaštita i njena uloga mogla podići na veći nivo, i društva i vlasti. Načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović je sa oduševljenjem prihvatio inicijativu i pružio svoju podršku.

 

„Mnogo je u prošlosti bilo govora o ovome, ali nažalost ništa se značajno nije desilo. Istina je da je srednji tok rijeke Une poprilično zanemaren, a ne bi trebao jer je, moramo to priznati, najljepši i najatraktivniji. Naravno da ovim što kažem ne želim umanjiti ljepotu i preostalog toka Une. Bosanska Krupa će se maksimalno uključiti, u skladu sa mogućnostima dati i stručnu i moralnu i novčanu podršku. Stalo nam je do ove priče jer je zaista od velikog značaja“, naglašava načelnik Halitović.

 

Kako bi se pomenuti tok rijeke Une stavio pod zaštitu, proglasio prirodnim bogatstvom, „Bihaćka građanska inicijativa“ će u narednom periodu kontinuirano provoditi aktivnosti, izraditi akte, prikupiti dokumentaciju, uključiti sve zainteresirane strane, a za otprilike mjesec dana organizirati i međuopćinsku sesiju na kojoj će se konkretizirati plan djelovanja.

 

Kabinet načelnika Općine Bosanska Krupa

Vremenska prognoza

Trenutno na portalu

Ko je na portalu: 424 gostiju i nema prijavljenih članova

Kalendar

« April 2012 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

O NAMA

Radio Bosanska Krupa emituje dnevno 17 sati programa.

Ovaj radio svojim signalom sa stereo predajnika snage 1000W pokriva cjelokupnu teritoriju opštine Bosanska Krupa i dijelove opština Bihać, Cazin, Sanski Most, Bužim i Bosanski Novi.

...

FOTO GALERIJA

prirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodaprirodapriroda